Disciplinska komisija Vlade Crne Gore je tokom prošle godine donijela 186 odluka u disciplinskim predmetima, i u 69 predmeta utvrđena je odgovornost za 75 službenika. Prema ranijim podacima u državnim institucijama radi oko 60.000 lica, što znači da je broj službenika koji su prekršili zakon na nivou statističke greške. Prema podacima iz izvještaja o radu disciplinske komisije za prošlu godinu u 18 predmeta nije utvrđena odgovornost za 25 službenika, odnosno oslobođeni su odgovornosti, u 10 predmeta je donijeto rješenja o obustavljanju disciplinskog postupka, a u ostalim slučajevima su postupci takođe obustavljeni, prekinuti ili prenijeti u narednu godinu.
Državni službenici su najčešće kršili Zakon o državnim službenicima i namještenicima, a nezakonitosti se odnose na neizvršavanje ili nesavjesno ili neblagovremeno ili nemarno vršenje službenih obaveza, odbijanje izvršavanja naloga ili radnog zadatka, nepravilno korišćenje i raspolaganje povjerenim sredstvima, zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja u službi, a tu su i neopravdano izostajanje sa posla tri radna dana uzastopno, odavanje tajnih podataka i slično. Takođe, zakon je kršen tako što su službenici izražavali politička uvjerenja vršenju poslova, ali i zbog nasilničkog, nedoličnog ili uvredljivog ponašanja prema starješini državnog organa. Takođe, državni službenici su odgovarali zbog dolaska na posao u napitom stanju, opijanje u toku rada ili korišćenje opojnih droga, davanja netačnih podataka koji su od uticaja za donošenje odluke i ostalih povreda radnih obaveza usled kojih su nastupile teže posledice za stranku ili državni organ, prenosi Dan.
Prema ocjeni Veska Pejaka iz Alternative Crna Gora, smatra da je broj izrečenih sankcija mali, ali da građani često i ne prijavljuju nepravilnosti i nezakonito postupanje sa kojim se suočavaju, jer ne vjeruju da to ima svrhu.
“Građani sve više prijavljuju nerad i neodgovorno ponašanje javnih službenika. Činjenica je da naš državni aparat radi samo na “guranje”. Odgovornost javnih službenika gotovo da ne postoji. Rijetko se dijele otkazi za urađeno, a gotovo nikad niko nije odgovarao za neučinjeno. Uvijek se nađe neko opravdanje za nerad. Zato je i procenat prijavljenih mali. Niko ne očekuje da će službenici odgovarati”, navodi Pejak.
Prema riječima Mitra Radonjića iz NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku činjenica je da su disciplinski predmeti ali i odluke samo mrtvo slovo na papiru, a u prilog tome govore i zvanični statistički podaci.
“Građani su u potpunosti obeshrabreni da prijave nepravilnosti i nezakonitosti u radu službenika državne uprave jer su poučeni iskustvom od ranije shvatili da je to uzaludan posao. Ono što nas u Institutu posebno brine je činjenica da upravna inspekcija Ministarstva javne uprave postupa selektivno, Upravni sud je odavno postao instanca za koju se mi u civilnom sektoru pitamo da li uopšte postoji, a disciplinska odgovornost je postala misaona imenica, a i ukoliko se dogodi da se sprovede disciplinski postupak on se najčešće svede na neku zanemarljivu odgovornost, kaznu ili “nastrada” najniži zaposlenik u hijerarhiji organa državne uprave. Sve u svemu, jasno je da su disciplinski postupci više pro-forme radi, jer da su istinski usmjereni ka poboljšanju rada zaposlenih u državnoj upravi i povećanja njihove odgovornosti ne bismo imali enorman broj neriješenih predmeta u radu, primjedbi na koje niko ne odgovara, postupaka bez odgovarajućeg kraja”, istakao je Radonjić.
Pejak: Naš sistem je truo
“Informacije koje je Alternativa javno iznijela srušile bi svaku administraciju. Ovdje nije još odgovarao nijedan službenik. Policija zataškava slučajeve da bi prikrila lažne diplome u okviru svojih redova. Tako da je procenat koji se prikazuje lažan. Samo Alternativa je u jednoj jedinoj prijavi prijavila 53 lažne diplome. To je trećina prošlogodišnjih prijava. Naš sistem je truo. Korumpiran je i ima previše zaposlenih. Potrebno je otpustiti sve koji ne rade, koji vuku lažna bolovanja, koji ne dolaze godinama na posao, kojima diploma ne pokriva radno mjesto koje imaju. Tek onda možemo da pričamo o efikasnosti. Do tada je to prazna priča”, kazao je Pejak.
