Predsjednički knadidat Demokratskog fronta Andrija Mandić poručio je da čvrsto vjeruje u pobjedu na predsjedničkim izborima. On je gostujući u emisiji “Načisto” na TV Vijesti rekao da “ne bi ulazio u trku da nemam takvu procjenu i, iz razgovora sa ljudima, čvrsto uvjeravanje da je politika koju zastupam – politika pomirenja, jedina prava budućnost koja je potrebna Crnoj Gori”.
Mandić je kazao da je bio jedan od onih koji je “učestvovao u podjelama” u Crnoj Gori.
“Sad je vrijeme da se ujedinimo. Ono što smo se dugo zalagali je u suštini ostvareno 30. avgusta 2020. godine – oborena je autokratska vlast Mila Đukanovića, obračunali smo se sa kriminalnim aparatom kojeg je snažno servisirala ta vlast, imali smo lokalne izbore gdje smo u gotovo svim opštinama pobijedili… Sada imamo tu posljednju tačku koju drži Đukanović, a koja treba da se vrati narodu. Želimo da se završi utakmica koja je dugo postojala, da se ujutro probudite i razmišljate koga ćete da mrzite taj dan. Dolazi vrijeme da, kad se probudite, razmišljate šta možete uraditi za sve, da nema unutrašnjih ni spoljašnjih neprijatelja, već dobra volja i želja da radite sa svima koji žele budućnost ovoj zemlji“, istakao je.
Mandić je, na pitanje da li će se povući ako ne pobijedi na izborima, rekao da bi u tom slučaju ponudio da uradi ono što je “najbolje za stranku i čitavu našu zajednicu”.
“To je da biramo novo stranačko rukovodstvo, da kroz taj izbor nastavimo ovu politiku“.
Mandić je rekao da su u DF-u i koaliciji “Za budućnost Crne Gore” željeli da se na predsjedničkim izborima nastupi sa zajedničkim kandidatom i da su smatrali da to mjesto pripada njima.
“Postalo je prirodno da se prihvata da onaj koji ima manju podršku građana ima više u politici i uticaju na vršenje vlasti, nego onaj ko ima veću podršku. Očekivali smo da svi oni treba da podrže kandidata DF-a, odnosno koalicije ZBCG. To se, nažalost, nije desilo“, rekao je Mandić.
Mandić je rekao da članovi Državne izborne komisije iz DF-a nisu učestvovali u “špijanju” Milojka Spajića.
“Nije problem Spajića što je imao prebivalište, već što je zbunio naše članove različitim pričama i time što nije govorio istinu.”
Mandić je rekao da ima državljanstvo Srbije i da je ono dobijeno legalno.
“Nikad nisam imao prebivalište u Srbiji, nikad nisam bio ni na kakvim biračkim spiskovima. Ni 2016. kad su mi policija i tužilaštvo oduzeli pasoš i zabranili napuštanje Crne Gore, nije mi palo na pamet da iskoristim to što sam državljanin Srbije i uzmem ličnu kartu i pasoš Srbije. Imam državljanstvo koje je u potpunosti sa propisima bivše državne zajednice Srbija i Crna Gora. Ustavom Crne Gore i važećim zakonima, Ustavom i važećim zakonima Srbije. Pošto sam narednih dana pozvan od strane MUP-a da, u proceduri koju predviđaju dokažem i saopštim činjenice vezano za državljanstvo, večeras saopštavam ovdje da imam legalno državljanstvo“.
Na pitanje da li je državljanstvo stečeno prije 2006. godine, Mandić je rekao: “Ostavite da saopštim nešto i kada odem… Vama je dovoljno ovo što večeras kažem da imam”.
Komnenić je podsjetio da je legalno stečeno državljanstvo ono koje je stečeno prije 2006.
“U skladu je sa ustavnom poveljom državne zajednice SCG, legalno je i ne kosi se ni sa jednim zakonom i Ustavom Crne Gore. Narednih dana kad budem u MUP-u, u potpunosti ćemo raščistiti tu stvar“.
Istakao je ponovo da nikad nije imao prebivalište, ličnu kartu, pasoš, niti da je upisan u birački spisak u Srbiji.
Komnenić je podsjetio na Mandićevu izjavu da nikad kao predsjednik ne bi priznao Kosovo, čak i kada bi to učinio neko iz Srbije. Upitao ga je da li bi kao izjavu doživio odluku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o prihvatanju francusko-njemačkog predloga za Kosovo, koji predviđa da se ta država neće protiviti ulasku Kosova u međunarodne organizacije.
Mandić je rekao da ohrabruje Beograd i Prištinu da se pronađe zajedničko rješenje koje bi išlo u prilog poštovanju važećih rezolucija i faktičkog stanja.
“Svi treba da idu u tom pravcu i da ohrabre traženje zajedničkog rješenja koje bi bilo dobro za sve nas. Lično sam smatrao da je Otvoreni Balkan, koji snažno podržavam, inicijativa koja bi omogućila da pravilno funkcionište život na prostoru Srbije i Crne Gore, Albanije, S.Makedonije, Kosova i Metohije… Zalažem se slažno za to rješenje, a ovaj plan – ja nisam predsjednik Srbije”.
Kazao je da ne želi da otežava bilo kome pregovaračku poziciju.
“Čvrsto vjerujem da Vučić neće srušiti ni Ustav Srbije, niti postupiti suprotno onome na šta se zakleo. Znam da administracija u Prištini i njihov predsjednik Vlade neće odustati od svojih zahtjeva. Kako će se završiti priča – važno je da se završi mirno i da se dođe do održivog rješenja“.
Komnenić je ponovio pitanje da li bi doživio kao izdaju ako Srbija dozvoli ulazak Kosova u međunarodne organizacije.
“Srbija neće dozvoliti, ali da li je ta koja može zaustaviti, to je drugo pitanje“, kazao je lider DF-a.
Ponovio je da ima “potpuno povjerenje u to što radi Aleksandar Vučić” kao predsjednik Srbije.
“Tamo se odvijaju neki normalni ugovori vezani za energetiku, zajedničke poslove… Kad ekonomija bude primat u odnosu na politiku, kad počne saradnja kompanija KiM sa kompanijama iz Srbije, kad čvrste granice nestanu i kad bude normalan protok ljudi i roba, stvari će biti mnogo ljudskije, lakše i pitanja koja sad djeluju kao nerješiva će život sam riješiti“.
Komnenić je podsjetio Mandića da je pozivao “ratne drugove iz 1991. i 1999”, u vrijeme usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, i upitao ga da li bi, kao predsjednik, u zvaničnu posjetu Hrvatskoj otišao sa izvinjenjem, ili “ponosnim sjećanjem i anegdotom iz ratnih dana”.
“Kad se naša, srpska zajednica osjećala ugroženom u Crnoj Gori, a ima dokaza da je to bilo tako, bila je retorika oštra i žalim zbog nje, ali je ona omogućila da ne dođe do sukoba u Crnoj Gori. Bile su to jake priče, ali je to negdje zaustavljalo drugu stranu da ne pređe granicu koja bi možda vodila i ka najgorem. Crna Gora je prošla bez sukoba koji su imali tragične posljedice“, rekao je Mandić.
“Ono na šta sam ponosan, za razliku od Mila Đukanovića – nisam zaplakao nijednu bošnjačku, crnogorsku, hrvatsku, albansku majku… Nisam nikome u Crnoj Gori uradio bilo šta što bi moglo nanijeti štetu tome i njegovoj porodici. Imao sam oštru retoriku koja je bila u funkciji odbrane zajednice koju sam predvodio, bila je i naša crkva ugrožena, nisu tu samo Srbi“, istakao je.
Mandić je, na pitanje koje su to izjave koje mu, prema riječima iz predizbornog spota “leže na duši”, rekao da žali “zbog nekih rečenica”.
“Zbog napada koje sam doživio i pojedinaca koji su negativno reagovali iz Cetinja, odnio sam se sa jednom rečenicom da je to podlovćensko selo koje sebi daje više značaja nego što mu objektivno pripada, a prvi sam u kući vaspitavan šta Cetinje znači za Crnu Goru. To je ta politička borba koja da čovjeku više slobode, a smanji mu odgovornost. U takvom stanju klinča znate da izgovorite više nego što treba. Žalim zbog toga i želim da se izvinim onima koje sam povrijedio takvom rečenicom“.
Komnenić je podsjetio Mandića na zalaganje da se sagradi spomenik Aleksandru Karađorđeviću na Cetinju.
“U ovom vremenu, pozicija predsjednika treba da traži najširi konsenzus unutar Crne Gore. Siguran sam da ta ideja ne bi imala prohodnost. Nema potrebe insistirati na nečemu što ne može da se ostvari, osim što bi donijelo pojačane tenzije. Šta će biti u budućnosti… Osjećam, kad splasnu ove tenzije, kad se pomirimo, treba da pronađemo formulu gdje bi, dodirujući se i tražeći to što nam je zajedničko, nekako otvorili prostor i onoga što nam nije zajedničko“.
