Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od Ministarstva pravde da im dostavi zapisnike o inspekcijskom nadzoru izvršenom od strane pravosudnih inspektora koji se odnosi na kontrolu Višeg suda u Podgorici u periodu od 2015. do dana vršenja nadzora, odnosno kraja 2022. godine. Iz tog ministarstva su za “Dan” potvrdili da su postupili po zahtjevu i u saopštenju, između ostalog, naveli da ostaju pri stavu da je bilo propusta prilikom načina raspodjele predmeta u tom sudu, ali i da su vezano za taj slučaj iskoristili sve mehanizme iz svoje nadležnosti.
Početkom decembra prošle godine Pravosudna inspekcija završila je vanredni inspekcijski nadzor u Višem sudu i utvrdila da je dovedena u pitanje slučajna raspodjela predmeta, odnosno delegiranje sudija u vijećima, što je zakonska obaveza i pravilo, te da je uvedena praksa da predsjednik suda sam odlučuje o sastavu vijeća, “što ostavlja mogućnost za eventualne zloupotrebe”.
Kao jednu od mogućih zloupotreba kada je isključena slučajna dodjela naveli su primjer formiranja vijeća u predmetu u kom je optužena bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Konačan izvještaj pravosudne inspekcije tada je dostavljen Vrhovnom sudu, koji je, kako je saopšteno, nakon svestrane ocjene i analize konstatovao da propusta nije bilo. Potom se oglasio i predsjednik Višeg suda Boris Savić, koji je u saopštenju, između ostalog, naveo da je impliciranje da se radi o zloupotrebi posledica nepoznavanja načina rada i funkcionisanja pravosudnog informacionog sistema od strane ministra, “te očiglednog nezadovoljstva pojedinim odlukama koje su donijete od strane sudija Višeg suda, a zbog čega je i došlo do pisanja predstavki koje su iskorišćene za vanredni inspekcijski pregled”.
“Smatramo da je krajnje vrijeme da sve institucije kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka koje putem medija vrši ministar pravde, u prvom redu prema Višem sudu u Podgorici, i u kojima, između ostalog, otvoreno navodi da će u saradnji sa SDT-om preispitivati odluke Višeg suda”, saopšteno je tom prilikom iz podgoričkog Višeg suda.
Ministarstvo ostalo pri stavu iz zapisnika
Ministarstvo pravde smatra da usmeni nalozi bilo kog predsjednika suda u pogledu dodjele predmeta, odnosno formiranja vijeća, kojim se zaobilazi slučajna dodjela ugrožavaju osnovno pravo na tzv. prirodnog sudiju, koje je zagarantovano Ustavom i međunarodnim konvencijama.
“Ministarstvo pravde stoji pri svemu navedenom, što je zabilježeno i u Zapisniku o vanrednom inspekcijskom nadzoru br. 05-701/22-11808 od 2.12.2022. godine, koji je sastavljen u cilju eventualnog pokretanja postupka za uvrđivanje odgovornosti predsjednika Višeg suda u Podgorici pred Sudskim savjetom, u skladu sa zakonom”, saopštili su iz tog ministarstva.
Postupajući po rješenju ministra pravde, donijetog na osnovu predloga v.d. predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, pravosudna inspekcija izvršila je vanredni inspekcijski nadzor u Višem sudu u Podgorici krajem novembra i početkom decembra prošle godine, kojom prilikom je vršena provjera slučajne raspodjele predmeta.
Pri predmetnom nadzoru, iz Ministarstva pravde su “Danu” odgovorili da je utvrđeno da postoji istorijat izmjena Plana raspodjele u PRIS-u (sistemu za slučajnu raspodjelu predmeta), u kom je moguće uvidjeti datum izmjene i spisak sudija iz Upisnika. Međutim, nije moguće provjeriti ko je inicirao izmjenu Plana raspodjele, niti razlog za izmjenu.
“Prilikom kontrole Upisnika koji sadrži spisak predmeta po kojima postupa krivično vijeće, kao i kroz uvid u PRIS, utvrđeno je da sastav tog vijeća nije stalan, što dovodi do odstupanja u odnosu na sastav koji je utvrđen Godišnjim rasporedom poslova”, saopštili su tada iz ministarstva.
U slučajevima kada dolazi do odstupanja u sastavu krivičnog vijeća (čl. 24 st. 7 i 11 ZKP-a – Sl. list CG br. 35/15) u odnosu na sastav koji je utvrđen Godišnjim rasporedom poslova, utvrđeno je da u tim situacijama predsjednik suda na osnovu sopstvene procjene vrši izbor člana/članova vijeća. Imajući u vidu konstatovano činjenično stanje, Ministarstvo pravde je mišljenja da je navedenim postupanjem dovedena u pitanje slučajna raspodjela predmeta, odnosno delegiranje sudija u vijećima, što je zakonska obaveza i pravilo. Ipak, uvedena je praksa da predsjednik suda sam odlučuje o sastavu vijeća, što, kako su ukazali, ostavlja mogućnost za eventualne zloupotrebe.
