Imamo ozbiljan problem u Crnoj Gori, a to je menadžerstvo novcem. Dakle, uopšte na makro nivou. Mi u bankarskom sistemu imamo preko milijardu eura na poziciji keša, gotovog novca. Imamo Centralnu banku koja se ne bavi ničim. Evo tri mjeseca guverner je van legitimiteta i niko to pitanje ne pokreće. Svi se bavimo Ustavnim sudom, po meni je mnogo značajnije da se riješi ovaj problem ekonomije, rekao je ekonomski analitičar Predrag Drecun gostujući u emijisiji “Jutro” na TV Prva.
On je istakao da je apsurdno da se dozvoljava da jedna od najznačajnijih institucija u Crnoj Gori djeluje bez legitimeta.
Sad će 14. januara biti tri mjeseca otkad je istekao mandat bivšem guverneru. Problem je i što takva On je i dalje u sedlu, iako se ne zna po kojem zakonu.
Problem je i što takva Centralna banka ne vodi ekonomsku politiku. Nije suština Centralne banke da se bavi bankama nego ekonomijom Crne Gore. To je njoj i zakonska obaveza. Centralna banka mora da prati ekonomsku politiku. Oni, međutim, godinama prepisuju ekonomsku politiku. Uporedite izvještaje Centralne bankeo, i vidjećete 80 odsto sve isti tekst koji se prepisuje, samo se brojke mijenjaju. Nema tu invetivnosti. Tih milijardu eura slobodnog novca država bi mogla mnogo bolje da upotrebi. Postoji mehanizam da se stimuliše rast kredita, da se usmjerava tamo gdje treba… Nama su banke prepuštene državi i građanima koji zavise od države. Nema, dakle, razvojnih projekata, konstatovao je Predrag Drecun.
Govoreći o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori i nivou zaduženosti, dotakao se i grčkog scenarija…
Ko je najbolje prošao u grčkom scenariju, pa grčka država. Najgore su stradale njemačke banke, zato što su private kredite njemačke prebacili na državu.
Možemo li mi naučiti nešto iz grčkog scenarija, pitala je voditeljka u studiju TV Prve Predraga Drecuna.
Možemo i te kako, samo treba učiti. Preuzmimo iskustvo Janisa Varufakisa, grčkog ekonomiste koji je bio ministar finansija, ljevičara, mada ja ne volim ekonomiste ljevičare jer su više kao socijalni radnici, jer u pitanju je zaista čovjek koji je imao viziju, vidike i treba ga zaista analizirati…
Ne treba se plašiti bankrota, samog po sebi, pa nas neki plaše. Neće Crna Gora bankrotirati! Iako je to i predsjednik države rekao, neće bankrotirati, kategoričan je analitičar Drecun.
Tema “Jutra”, čiji gosti su pored Drecuna, bili analitičar Davor Dokić i novinar TV Adria Nemanja Lacman, bila je inflacija koja je zahvatila čitav svijet i rasplamsala se i u Crnoj Gori.
Ne volim ovu priču o crnogorskim mjerama za suzbijanje inflacije, o palijativnim mjerama, one ne vode ničemu. Vidjeli ste, spustili smo stopu PDV-a, sad moramo da je dižemo i vraćamo na prethodni nivo. To je psihološki šok za građanstvo. S druge strane, trpjela je država, gubila svoje prihode. Ima ona narodna, kamenom o lonac ili loncem o kamen, teško loncu svakako, slikovito je objasnio Predrag Drecun.
Tako da u ovoj situaciji moramo da razmišljamo strateški, nikako kratkoročno. A to strateški znači promjenu vrejednosnog sistema u ekonomiji, afirmaciji realnog sektora. Valjda smo i ptice uspjeli da ubijedimo a ne naše donosioce odluka, a to je da poljoprivreda mora da bude osnov naše ekonomije. Nije to više ona klasična proizvodnja, skup poljoprivrednih gazdinstava, to je danas skup moderna, na naprednim tehnologija bazirane poljoprivrede i proizvodnje hrane za kojom čitav svijet vapi.
Raduje me da je u Tuzima otvorena fabrika čipsa. Mi nećemo više prodavati krompir nego savršeniji proizvod. Pomenu li ste ulje, nekad smo i to proizvodili. Ovo je neoliberalni koncept. Nama ne treba realna ekonomija, uništimo svoju proizvodnju i onda moramo da zavisimo od uvoza. Uvoz pokrivamo turizmom i direktnim stranim investicijama, čim to malo padne, dolazi ova čudovišna inflaciija, ova recesija.
Inflacija, po meni, nije ekonomski fenomen. Ako je ekonomski, ona bi lako bila riješena. Ona je politički fenomen. I u svijetu ovo je projektovana inflacija. Kad pogledate šta sam pričao ranijih godina, tokom 2022. i 2021. kad je počelo sve ovo. Rekao sam da je projektovano na nivou globalne svjetske politike. Da će 2023. biti kritična i teška sa aspekta realokacije resursa i novog svjetskog ekonomskog poretka. I, da od 2024. se može očekivati, to vezujem za američke predsjedničke izbore, smirivanje situacije i vraćanje svjetske ekonomije u jedan balans, prognoza je analitičara Predraga Drecuna.
