Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je u nedjelju mogućnost da će ponoviti svoj zahtjev za skraćenje mandata parlamentu, navodeći da on to neće uraditi, već da “postoji mogućnost da je aktivira parlamentarna grupa od 25 poslanika”.
U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike Đukanović je rekao da će nastaviti sa “raznim inicijativama strogo vodeći računa o poštovanju Ustava”, ocjenjući da je na kraju moguć samo jedan scenario, a to je održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Đukanović je najavio i da će nastaviti, da u okviru ustavom datih nadležnosti, vodi akciju “koja će pokušati da dovede do jedinog mogućeg ishoda, organizacije prijevremenih parlamentarnih izbora i da na bazi toga Crna Gora dobije neupitnu, kompetentnu, nacionalno odgovornu Vladu koja će nastaviti da je vodi putem evropske integracije”.
“Pravnici imaju različita mišljenja. Postoje paravnici koji smatraju da se sada, u cilju izlaska iz krize, može primijeniti analogno tumačenje određenih ustavnih rješenja uključujući i mogućnost koju u određenim okolnostima Ustav daje predsjedniku da raspusti parlament. Vidjeli ste da sam veoma suzdržan u korišćenju tako predloženih mogućnosti zato što i dalje želim da dajem primjer da moramo besprekorno poštovati Ustav. Ako bi se predsjednik države odlučio da kroz neku previše fleksibilnu interpetaciju ustavnih normi predloži makar i najkonstruktivnija, najodgovornija rješenja u datim uslovima smatram da bi to bio prilog jednoj opštoj atmosferi urušavanja ustavnog sistema države Crne Gore i smatram da predsjednik države u to nipošto ne smije ući”, rekao je Đukanović najavljujući da bi inicijativu za skraćenja mandata Skupštine mogla da pokreće grupa od najmanje 25 poslanika.
On je ocijenio da je moguć samo jedan scenario, održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
“Ideje koje se predlažu od strane aktuelne parlamentarne većine, a to je da se vratimo ponovnom razmatranju kandidature predloženog mandatara, su definitivno neustavne”, poručio je Đukanović.
Na pitanje hoće li njegovo djelovanje ići u pravcu raspuštanja Skupštine, Đukanović je odgovorio: “Vidim da se u javnosti polemiše sa mojom nepostojećom inicijativom. Ja nijesam donio ukaz za raspuštanje parlamenta, ja sam pokrenuo inicijativu da parlament sebi skrati mandat, to je neupitno pravo predsjednika države u datim okolnostima. Kada je u pitanju ukaz o raspuštanju parlamenta ta mogućnost stoji na raspolaganju predsjedniku, ali su u Ustavu precizno opisane pretpostavke aktiviranja tog mehanizma“.
On je dodao da te pretpostavke nisu ispunjene.
“Teče rok od 30 dana za predlaganje mandatara, taj rok je potrošen i nijsmo došli do izbora mandatara. Da je mandatar dobio mandat, tada teče rok od 90 dana za fomiranje Vlade. Ako on u tom roku ne formira Vladu i vrati mandat predsjedniku države tada predsjednik države može da donese ukaz o raspuštanju parlamenta. Kroz takav scenario nijesmo prošli. Ustav je ostao nedefinisan sa nuđenjem rješenja za situaciju u kojoj se mi nalazimo – šta se događa kada nemamo mandatara, kada se propusti rok da se definiše mandatar i kada nakon toga parlamentarna većina odbije inicijativu za rapuštanje parlamenta. Zato sam rekao da sada treba biti veoma kompetentan u tumačenju našeg, analizi, eventualno, uporednih rješenja u drugim državama sa sličnim ustavno-pravnim sistemom da vidim da li možemo doći do nekog ustavno-pravnog mehanizma da izađemo iz ovog problema. Politički mehanizam imamo, politički mehanizam je odluka parlamentarne većine da sebi skrati mandat pokazujući na taj način odgovornost prema državnim interesima, jer nije samo u interesu predsjednika da kroz izbore dođemo do Vlade”, rekao je Đukanović.
On je izrazio nadu da ovo nije finalni stav aktuelnog parlamenta.
“Dakle postoji mogućnost da se ova inicijativa koju sam testirao u parlamentu obnavlja, postoji moogućnost da je odmah sjutra, ili za dvadeset dana, kada prođu lokalni izbori, aktivira parlamentarna grupa od 25 poslanika i da onda opet parlament izložimo suočavanju sa vlastitom odgovornošću za rješavanja institucionalne krize u kojoj se država nalazi”, dodao je Đukanović.
Na opasku da je predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala da je parlament pokazao da funkcioniše, i najavila da bi Skupština na sjednici 21. oktobra trebalo da bira sudije Ustavnog suda, za čiji izbor treba podrška 49 poslanika, Đukanović je rekao da nije ni u jednom trenutku tvrdio da parlament ne funkcioniše.
“Moj prigovor je bio da parlament nije dovoljno dobro sagledao svoju odgovornost za nacionalne interese Crne Gore, jer ne može biti nacionalni interes da nema Vladu. To je interes naših protivnika, to je politički interes različitih adresa iz regiona i izvan njega. Koji žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu da bi dokazali svoju tezu da je Crna Gora greškom nezavisna i da je greškom u NATO i da je zato treba oduzeti nezavisnost i pripojiti je velikoj Srbiji”.
On je dodao da “ako većina u parlamentu nema dovoljno svijesti da svjesno ili nesvjesno ne podržava takvu destrukciju prema državi Crnj Gori, onda mi ne govorimo o nefunkcionalnosti parlamenta, parlament je funkcionalan, samo što u ovom trenutku, po mom uvjerenju nije pokazao dovoljno odgovornosti prema nacionalnim interesima”.
“Zašto? Iz raznih razloga. Ne bih rekao da su svi tamo spremni da slijepo služe interesima velike Srbije i imperijalne Rusije, nego jedan dio njih to radi zbog svojih partijskih kalkulacija zato što smatraju da će na taj način sebi pomoći na predstojećim lokalnim izborima”, poručio je Đukanović u razgovoru za Glas Amerike.
