Ukrajina je ponovo počela da izvozi žitarice iz crnomorskih luka, ali su male šanse da tako izveze milione tona lanjske rekordne žetve i stvori prostor za ovogodišnju.
Opšti je zaključak da premalo izvoza stiže do najugroženjih zemalja, piše Capital.
Zahvaljujući humanitarnom koridoru, odnosno sporazumu između Ukrajine i Rusije o obnavljanju izvoza žitarica iz Ukrajine kojem su posredovale Turska i UN – ove sedmice su iz crnomorskih luka Ukrajine ponovo krenuli brodovi sa vrijednim tovarom.
Prema podacima koordinacionog centra u Istanbulu, u kojem zajedno rade ukrajinski, ruski, turski i ljudi iz UN – u petak su iz Černomorska i Odese krenula tri broda – za Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Tursku sa ukupno 58.000 tona kukuruza.
Pored toga, u suprotnom smjeru, iz Istanbula u Černomorsk je krenuo prazan brod, saopštilo je tursko Ministarstvo odbrane. U ponedeljak (1.08.) je iz Odese isplovio prvi brod natovaren sa 26 000 tona ukrajnskog kukuruza – i u nedjelju ujutro stiže u luku Tripoli u Libanu.
UN su nakon prve ovonedjeljne pošiljke saopštile da humanitarni koridor mora da se revidira „kako bi se omogućio efikasniji prolaz brodova uz očuvanje bezbjednosti”.
Za sada, međutim, Kijev želi da šalje samo tri broda dnevno – iz bezbjednosnih razloga.
“Očekujemo da će sigurnosne garancije naših partnera iz UN i Turske nastaviti da funkcionišu, a izvoz hrane iz naših luka postati stabilan i predvidljiv za sve učesnike na tržištu”, rekao je ukrajinski ministar za infrastrukturu Oleksandr Kubrakov na Facrbooku nakon što su brodovi krenuli.
Uprava ukrajinskih morskih luka saopštila je u ponedjeljak da je na čekanju 68 brodova natovarenih sa 1,2 miliona tona tereta – od čega su dvije trećine hrana.
Iako se radi o desetinma hiljada tona žitarica, izvezenih već ove prve sedmice poslije ruske blokade – to je samo djelić od skoro 70 miliona tona žitarica i uljarica koje Ukrajina hoće da izveze – uključujući one koje su u silosima (20 miliona tona) i one koje već stižu od ovogodišnje žetve.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina treba da izveze najmanje 10 miliona tona žitarica kako bi hitno pomogla da se smanji njen budžetski deficit koji iznosi pet milijardi dolara mjesečno.
Prema podacima EU, prije rata je Ukrajina oko 90 odsto izvoza žitarica i uljarica obavljala preko svojih crnomorskih luka. Mjesečno je tako izvezeno samo žitarica – do pet miliona tona. Malo je vjerovatno da će ovaj nivo biti ponovo dostignut u doglednoj budućnosti.
Prema Institutu za svjetsku ekonomiju u Kilu (Ifw), milione tona žitarica iz Ukrajine je gotovo nemoguće prevesti brodom. Samo za 20 miliona tona starih žitarica po silosima trebalo bi da oko 570 brodova odnosno brodskih tovara. prenosi DW.
“Upravo zato što žetva žitarica sada ponovo počinje i što su ta to hitno potrebna skladišta, druge opcije transporta, kao što su vozovi i kamioni, takođe moraju biti u potpunosti iskorišćene”, rekao je Vinsent Stamer, šef Indikatora trgovine u Kilu.
Pošto je teško vratiti obim izvoza preko crnomorskih luka na predratni nivo, ostali vidovi transporta i dalje su ključni, rekao je jedan zvaničnik Evropske komisije. Svaka izvezena tona se računa. Povećanjem kapaciteta i fleksibilnosti može se pomoći da se obezbijedi snabdijevanje hranom u siromašnim partnerskim zemljama.
Prema podacima Komisije EU, u julu je drugim sredstvima izvezeno 2,8 miliona tona žitarica, uljarica i srodnih proizvoda – oko duplo više nego u aprilu. Za izvoz su u velkoj mjeri bile korišćene rute do Rumunije i Poljske, a oko deset odsto izvoza išlo je rutama u luke u baltičkim zemljama ili na Jadranskom moru.
Međutim, te rute imaju nedostatak infrastrukture i transportnih sredstava. Prema riječima komesarke EU za saobraćaj Adine Valean, nema dovoljno teretnih vagona i riječnih brodova. Kada je riječ o željezničkom saobraćaju, ukrajinske šine imaju širinu od 1.520 milimetara, dok je standard EU 1.435 milimetara. Ukrajinski vagoni se ne mogu koristiti u većini zemalja EU. Roba se mora pretovariti u vagone standarda EU.
Pored toga, postoji nedostatak kapaciteta za privremeno skladištenje.
Predsjednik SAD Džozef Bajden je srednimom juna najavio da će duž granice sa Ukrajinom, uključujući i Poljsku, biti izgrađeni privremeni silosi. Mnogim poljskim farmerima se to nikako ne dopada – žale se da cijena njihovih poljoprivrednih proizvoda opada, jer, mada ne bi trebalo – ukrajinsko žito i drugo – ipak stiže na tamošnje tržište.
Obnavljanje ukrajinskog izvoza žitarica smatra se važnim za stabilizaciju cijena hrane na svjetskom tržištu – mada tu Ukrajina nije ključna zemlja, već su to SAD i Kanada. Njima pak prijeti suša – i smanjenje prinosa.
Pošto je Ukrajina glavni izvoznik pšenice u zemlje u razvoju- obnavljenje izvoza je više probudilo nadu da će se ublažiti prijetnja glađu – posebno u Africi, na Bliskom istoku i u Aziji.
Međutim, veliki dio žitarica koje Ukrajina pokušava da izveze, pogotovu alternatvnim putevima – koristi se za stočnu hranu, a ne za jelo ljudi, kažu stručnjaci. Prema riječima stručnjaka za poljoprivredu CDU Norberta Linsa, u junu je preko Poljske i Rumunije izvezeno samo 138.000 tona pšenice. U treće zemlje nije otišlo gotovo ništa. Pored toga, transport do Afrike, na primjer, postaje skuplji zbog dodatnog napora i većih razdaljina.
U petak je Ministarstvo poljoprivrede Rusije saopštilo da Rusija možda neće dostići očekivanu žetvu od 130 miliona tona žitarica, uključujući 87 miliona tona pšenice – zbog vremenskih faktora i nedostatka rezervnih dijelova za stranu opremu. Ako ne ispuni planirane količine, Rusija će morati da revidira svoje izvozne planove od 50 miliona tona. To je količina koja bi onda takođe nedostajala na svjetskom tržištu, pogotovu za zemlje u razvoju.
