Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović ocijenio je da Crna Gora ne smije pristati na zahtjeve Hrvatske, koje je nazvao ultimatumima, uvjeravajući da Vlada bezpogovorno ispunjava uslove Zagreba, čime, kako smatra, ugrožava državno dostojanstvo, imovinu i teritorijalne interese.
Bojović je, gostujući u emisiji „Klub Aplus“ na Aplus televiziji, rekao da bi ispunjavanje bilo kojeg hrvatskog ultimatuma predstavljalo čin veleizdaje Crne Gore, te da ti zahtjevi, prema njegovom mišljenju, nijesu dio obaveza koje država ima u procesu evropskih integracija.
– DNP je više puta saopštila, a ja ću ovdje ponoviti, da bi svako ispunjavanje bilo kog ultimatuma Hrvatske od strane Crne Gore bio čin veleizdaje Crne Gore – rekao je Bojović.
On smatra da Hrvatska pokušava da iskoristi evropski put Crne Gore kako bi ostvarila ciljeve koji, kako tvrdi, uključuju državnu imovinu i pitanje Prevlake.
Bojović je istakao da je, umjesto odnosa Hrvatske prema Crnoj Gori, ključno pitanje način na koji crnogorska Vlada odgovara na zahtjeve Zagreba.
– Žele da zloupotrijebe situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi na njenom evropskom putu i da pokušaju da kroz ucjene ostvare ono što im je cilj, a to je, između ostalog, krađa i otimačina državne imovine Crne Gore, uključujući ono na Prevlaci – naveo je on.
„Vlada bezpogovorno ispunjava ultimatume Hrvatske“
Bojović je ocijenio da je Vlada počela da bezpogovorno ispunjava zahtjeve Hrvatske, a kao primjer naveo promjenu naziva bazena u Kotoru, odnosno uklanjanje imena Zorana Džimija Gopčevića.
Prema njegovim riječima, taj potez predstavlja posebnu sramotu za državu, jer smatra da je riječ o popuštanju pred pritiscima Zagreba.
– Promjena bazena u Kotoru je, po meni, sramna. Pitanje promjene bazena, gdje je Vlada Crne Gore pristala da prekriži ime proslavljenog jugoslovenskog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, za mene je posebna sramota za ovu državu – kazao je Bojović.
On je ponovio da Hrvatska, kako smatra, nema pravo da postavlja takve uslove, te da ni Vlada ni bilo koja politička struktura ne bi trebalo da ih prihvati.
Bojović je kao drugi zahtjev Hrvatske naveo legalizaciju spomen-ploče u Morinju, koju je postavio Ranko Krivokapić, tvrdeći da je riječ o još jednom primjeru popuštanja pred pritiscima.
“Gdje Hrvatska povuče liniju, tu će se odrediti granica”
Komentarišući izjavu crnogorskog šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića da neće dati ni pedalj crnogorske teritorije, Bojović je kazao da, imajući u vidu dosadašnje postupanje Vlade prema Hrvatskoj, tu izjavu tumači sa rezervom.
On očekuje da bi, u slučaju nastavka politike popuštanja, teritorijalna pitanja mogla biti riješena na način koji bi išao u korist Hrvatske.
– Poznajući Ervina Ibrahimovića i vidjevši kako Vlada djeluje prema Hrvatskoj, tu gdje Hrvatska povuče liniju, dokle će da bude teritorija Hrvatske po viđenju Ervina Ibrahimovića, a onda s druge strane će to navodno da bude teritorija Crne Gore – kazao je Bojović.
Dodao je da očekuje da se Vlada nastavi ponašati u tom pravcu, tvrdeći da se Crna Gora praktično predaje bez ozbiljne političke borbe.
Bojović je ocijenio da se javnost pokušava zamajavati predstavljanjem poteza vlasti kao kompromisa, dok se, kako tvrdi, istovremeno prihvataju zahtjevi Hrvatske koji se odnose na državnu imovinu, teritoriju i kontrolu ulaza u Boku Kotorsku.
Prema njegovim riječima, riječ je o pitanjima koja se ne tiču samo Boke i Bokelja, već cijele Crne Gore.
“Ne insistira se na odgovornosti za zločine u Lori”
Bojović je takođe kritikovao odnos vlasti prema pitanjima koja se odnose na zločine u logoru Lora, navodeći da, dok se prihvataju zahtjevi Hrvatske, nema dovoljno insistiranja na odgovornosti za mučenja i ubistva crnogorskih građana.
On je kazao da DNP ne odustaje od insistiranja na tim pitanjima, jer ih smatra važnim za dostojanstvo države i njenih građana.
Govoreći o političkim potezima koji se odnose na spomen-ploču u Morinju, Bojović je optužio vlast za političko licemjerje, navodeći da je, kako tvrdi, prvo bilo jedno glasanje na Vladi, a potom drugačije postupanje u Skupštini.
“Posebno je za kritiku da se uključi u priču ime Petra II Petrovića Njegoša. Time je došlo do, profanizacije Njegoša”, zaključio je Bojović.




