Politički teoretičar Feđa Pavlović ocijenio je da je u Crnoj Gori Evropska komisija postala nezaobilazan faktor u donošenju krupnih političkih odluka, što je, prema njegovim riječima, posljedica političke tranzicije nakon izbora 2020. godine i nemogućnosti domaćih političkih aktera da samostalno postignu dogovore.
Govoreći u emisiji „Klub Aplus“ na Aplus televiziji, Pavlović je, komentarišući usvajanje izmjena Ustava i uticaj evropskih integracija na unutrašnju politiku Crne Gore, rekao da takva uloga evropskih institucija predstavlja problem za demokratiju, ali da odgovornost za to ne treba prebacivati na Evropsku uniju.
„Ova epizoda je potvrdila nešto što je već izvjesno vrijeme očito. A to je da je Evropska komisija i njena delegacija u Crnoj Gori postala nezaobilazan akter, power broker, u bilo kakvoj krupnijoj političkoj dinamici i političkoj odluci“, primiejtio je Pavlović.
Prema njegovim riječima, problem je u tome što domaći politički akteri ne uspijevaju da samostalno pregovaraju i postižu dogovore unutar sopstvenog političkog sistema.
„To je, naravno, poražavajuće za našu demokratiju, da mi ne možemo bez njih baš ništa, da se sami dogovorimo i da sami ispregovaramo unutar sopstvene političke nomenklature“, naglasio je Pavlović.
Vakuum moći nakon 2020. godine
Pavlović ne smatra da je EU odgovorna za takav razvoj događaja, već da je prostor za njen snažniji uticaj otvorila domaća politička scena, koja nakon promjena 2020. godine nije uspjela da uspostavi stabilan politički poredak.
„Ne krivim EU, nije ona upala i okupirala Crnu Goru. Politička elita je, rekao bih, u najvećoj mjeri dovela do toga nakon 2020. godine, dakle nakon izbora“, predočio je Pavlović.
Kako je objasnio, nakon urušavanja dotadašnjeg političkog poretka nastao je vakuum autoriteta i moći, koji su popunili međunarodni akteri, među kojima su Evropska komisija, Sjedinjene Američke Države i ostali zapadni partneri.
„U tom periodu nastao je vakuum autoriteta, vakuum moći, i stranci, dakle Kvinta i Sjedinjene Američke Države, naši zapadni partneri, Evropska unija, to jest Evropska komisija u prvom redu, popunili su taj prazan prostor autoriteta“, naveo je on..
Nakon ulaska u EU očekuje se drugačiji odnos snaga
Osvrnuvši se na situaciju šta bi trebalo da se promijeni nakon završetka procesa evropskih integracija, Pavlović je ocijenio da bi Crna Gora trebalo da dobije veći prostor za samostalno odlučivanje o unutrašnjim političkim pitanjima.
„Bilo bi dobro, ako mene pitate, da makar nešto uspijemo, poput sastavljanja Vlade, da odradimo bez aktivnog miješanja naših partnera. To je inače mjera suverene zemlje“, rekao je Pavlović.
On je dodao da je snažan uticaj evropskih institucija, čini se, cijena koju Crna Gora trenutno plaća u procesu evropskih integracija.
„Bilo bi dobro da završetkom tog perioda i krajem eurointegracija, dakle, nadajmo se, učlanjenjem u Evropsku uniju, počne i neki drugačiji odnos moći. Ne tolika asimetrija“, ukazao je Pavlović.
Uslovljavanje podrške ugrožava smisao dvotrećinske većine
Osvrnuvši se na nedavna dešavanja u parlamentu, Pavlović je primijetio da bi političke partije trebalo da procjenjuju predložena rješenja i da glasaju u skladu sa svojim stavovima, naglasivši da uslovljavanje podrške zahtjevima koji nijesu povezani sa konkretnim propisom, može da obesmisli svrhu dvotrećinske većine.
„Ideja dvotrećinske većine jeste u tome da sadržaj određenih rješenja bude nekontroverzan za dovoljno širok spektar političke klase. Da se ne dozvoli da jedna vlast sa tijesnom većinom nameće sumanuta rješenja manjini“, rekao je Pavlović.
On je ocijenio da, ukoliko sam sadržaj predloženog rješenja nije sporan, uslovljavanje podrške nepovezanim zahtjevima može da stavi partikularne političke interese ispred javnog interesa.
„To je primjer takvih partikularnih interesa nauštrb bilo kakve priče o javnom interesu, koji je vrlo zabrinjavajući, a dio je i jednog šireg, nažalost, trenda i prakse na našoj političkoj sceni“, zaključio je Pavlović.
