Prema podacima dobijenim iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2025. godinu, koju je uradio Monstat, prosječnom crnogorskom domaćinstvu potrebno je 1.055 eura za troškove lične potrošnje tokom jednog mjeseca, od čega trećina, odnosno oko 300 eura, za hranu.
S druge strane, materijalno obezbjeđenje porodice, kao jedino socijalno davanje u Crnoj Gori namijenjeno siromašnima, prosječno iznosi 146 eura, što je nedovoljno da pokrije troškove ishrane, ne računajući ostale svakodnevne rashode koji se odnose na stanovanje, račune, ličnu njegu, zdravlje, prevoz, obrazovanje…
Prema zvaničnim podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, materijalno obezbjeđenje u Crnoj Gori prima ukupno 4.249 domaćinstava sa 14.361 članom. Međutim, u riziku od siromaštva u državi je oko 120.000 građana.
I dok je u prethodnom mjesecu za materijalno obezbjeđenje isplaćeno 622.417 eura (avgustovska isplata socijale), parlamentarne partije u Skupštini Crne Gore su za svoj redovan rad u septembru dobile 1,1 milion eura.
Poslanici vlasti i opozicije bili su prilično složni kada su u parlamentu izglasali povećanje izdvajanja za rad političkih partija, dok dosad više inicijativa za povećanje određenih kategorija socijalnih davanja nije zavrijedilo ni da dođe na dnevni red.
Povodom 16. oktobra – Međunarodnog dana hrane i 17. oktobra – Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, predsjednica humanitarne organizacije Banka hrane Marina Medojević naglasila je da nema borbe protiv siromaštva bez prava na hranu i dostojanstvene socijalne zaštite, ocjenjujući da se ono može suzbijati jedino konkretnim mjerama i odgovornom socijalnom politikom.
– U Crnoj Gori, gdje je više od petine stanovništva izloženo riziku od siromaštva, mnoge porodice teško obezbjeđuju dovoljno hrane, dok se istovremeno hrana baca duž cijelog lanca snabdijevanja. Posebno su ugroženi djeca, samohrani roditelji, stariji bez penzije, nezaposleni, osobe sa invaliditetom i hronični bolesnici – ukazala je Medojević.
Najavljeno povećanje zarada od početka naredne godine, po njenim riječima, ponovo otvara pitanje: šta država nudi onima koji nemaju platu?
Kao ni prethodna dva programa povećanja zarada, ni novi program ne donosi direktnu korist ljudima koji žive od socijalne pomoći ili nemaju nikakva primanja. Dok se najavljuju veće plate, ostaje bez odgovora pitanje kako će preživjeti oni kojima ni postojeća socijalna davanja nijesu dovoljna za hranu, račune i ljekove – istakla je direktorica Banke hrane.
Iz te humanitarne organizacije pozvali su Vladu da borbu protiv siromaštva postavi među prioritete i da uz povećanje zarada obezbijedi i konkretne mjere za građane koji od tih povećanja nemaju korist.
– Potrebna su veća i pravednija socijalna davanja, dostupnija pomoć i jasna podrška onima koji su ostali izvan tržišta rada. Crna Gora, na putu ka Evropskoj uniji, mora izgraditi sistem socijalne zaštite koji odgovara stvarnim potrebama građana. To podrazumijeva povećanje adekvatnosti socijalnih davanja, fleksibilnije kriterijume za ostvarivanje pomoći, dostupne školske obroke, podršku porodicama u siromaštvu, zaštitu starijih i razvoj socijalnog stanovanja – objasnila je Medojević
