Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović smatra da situaciju oko inicijative za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića, ne treba nazivati pobjedom bilo koje strane, već “da je riječ o sukobu različitih političkih koncepcija”.
Podsjetimo, sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi za razrješenje Mandića nije održana jer nije bilo kvoruma.
Opozicija je, između ostalog, tražila da se omogući televizijski prenos sjednice, kao i prisustvo novinara u skupštinskoj sali, dok je predlagano i da se prozivkom utvrdi koji su poslanici prisutni.
Govoreći o tvrdnjama da je izostanak sjednice predstavljao svojevrsnu pobjedu Mandića i parlamentarne većine, Obradović je rekao da takvu interpretaciju ne bi koristio.
„Ne bih rekao da je pobjeda, jer čim imate pobjedu, imate poražene. Mi imamo politiku pomirenja“, rekao je Obradović u emisiji „Klub Aplus“.
Prema njegovim riječima, aktuelna situacija u parlamentu predstavlja sukob dvije politike.
„Ovdje upravo javnost, mislim, da je svjesna činjenice da se radi ovdje u suštini o sukobu dvije politike. Jedne politike koja nudi pomirenje, koja nudi ulazak u Evropsku uniju, i jedne politike koja je, nažalost, svedena na ovaj način borbe“, naveo je Obradović.
On je rekao da se, sa jedne strane, zalaže za „pomirenu Crnu Goru“, dok je, kako je ocijenio, druga politička opcija usmjerena ka tome da Crna Gora ponovo bude „zarobljena“ u rukama moćnih pojedinaca.
„Procedure po Poslovniku su jasne“
Obradović je govorio i o proceduri u Skupštini, navodeći da su pravila koja se odnose na utvrđivanje kvoruma jasna.
„U Skupštini to je i sekretar Stanišić objasnio: kada se utvrdi kvorum, tada se dozvoljava ulazak poslanicima, predstavnicima medija u salu“, rekao je on.
Na pitanje voditeljke zbog čega se u ovom slučaju insistiralo na takvoj proceduri, Obradović je podsjetio da je i ranije bilo presedana u radu parlamenta.
Voditeljka je ukazala da je u ranijem slučaju, kada je sjednicom predsjedavao Aleksa Bečić, takođe bilo omogućeno prisustvo medija, ali da je tada bila riječ o nastavku sjednice, dok je u ovom slučaju trebalo da počne novo zasjedanje.
„Pa vjerovatno se desio presedan. Evo, neću da tvrdim kontra toga“, odgovorio je Obradović.
„Nije bilo 41 poslanika za kvorum“
Obradović je kao ključnu činjenicu naveo to da nije bilo dovoljnog broja poslanika za početak sjednice.
„Međutim, ovdje je bitna stvar da je javnost svjesna da vi imate jasnu većinu u parlamentu koja želi Evropsku uniju“, rekao je on.
Govoreći o opoziciji, dodao je da, prema njegovoj ocjeni, dio parlamenta koristi način političkog djelovanja koji neće donijeti korist ni njima ni građanima.
„Tako da, što se tiče ovog uvodnog dijela, mislim da je jasno da 41 poslanik koji je potreban da biste imali kvorum ne postoji“, rekao je Obradović.
On je dodao da se time, kako smatra, pokazalo da inicijativa nije imala dovoljnu podršku.
„To je legitiman način, način političke borbe, da to, ajde, po znacima, ja ne volim te termine borbe i slično, ali evo, političke borbe, pokazalo da nemaju podršku za svoju inicijativu“, kazao je Obradović.
„O čemu bismo mi tu raspravljali?“
Obradović je odbacio tumačenje da bi održavanje sjednice i eventualna rasprava nužno predstavljali politički uspjeh jedne strane.
„Vidite, apsolutno, možda neko to tako posmatra, ali hajmo da se stavimo u drugi ugao. Da se održala ta sjednica. O čemu bismo mi tu raspravljali i šta bi to donijelo Crnoj Gori i javnosti u Crnoj Gori? Koji su to motivi, zašto se to radi? Hajde da budemo realni“, rekao je.
Govoreći o političkim odnosima, Obradović je postavio pitanje gdje su pojedine političke partije i njihovi predstavnici bili ranije, a gdje su danas.
„Da vidimo gdje je to Nova srpska demokratija, gospodin Mandić, bio sve ovo vrijeme, a gdje je ta opozicija koja sad nas napada za neke stvari bila sve vrijeme?“, kazao je Obradović.
O političkim biografijama i ratnoj prošlosti
Dio razgovora odnosio se i na političku prošlost pojedinih aktera i odnos prema događajima iz devedesetih godina.
Obradović je rekao da bi, prije međusobnih optužbi, trebalo analizirati tadašnje izjave i postupke političkih predstavnika.
„Da nađemo izjave gospodina Mandića i predstavnika naše stranke, pa da vidimo ko je tada koga glorifikovao, ko je tada koga pomagao, ko je tada slao ljude na front, ko je stajao iza kojih politika, pa da onda optužujemo jedni druge“, rekao je Obradović.
On je govorio i o Bošnjacima koji, kako je naveo, nisu pripadali Demokratskoj partiji socijalista i koji su se protivili određenim politikama i aktivnostima iz tog perioda.
Prema njegovim riječima, dio njih je zbog političkog organizovanja i protivljenja tadašnjim politikama bio izložen pritiscima i progonu.
„Dakle, ako neko želi da pere svoju političku biografiju preko nas koji smo u tom dijelu apsolutno čisti, mislim da prostora za to nema“, rekao je Obradović.
„Sva priča im se svodi na galamu“
Na kraju razgovora Obradović je kritikovao način na koji se, prema njegovoj ocjeni, dio političke debate vodi protiv NSD-a i njenih predstavnika.
„Mislim da javnost to dobro zna, i građani će suditi svima, a mi smo u ovom slučaju izbjegli bespotrebne priče, jer vidite, sva priča im se svodi na galamu i na ‘četnici, četnici, četnici’“, rekao je Obradović.
Upitan u tom kontekstu za njegove lične stavove i političko opredjeljenje, Obradović je rekao:
„Koji to čovjek sam ja četnik?“
Obradović je zaključio da se aktuelna politička situacija ne može posmatrati samo kroz pitanje toga ko je „pobijedio“, već kroz širi sukob različitih političkih stavova i pristupa budućnosti Crne Gore.
