Građani Islanda glasali su protiv prijedloga Vlade da zemlja nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, objavio je tamošnji javni servis.
Oko 270.000 građana sa pravom glasa trebalo je da odgovori sa „da“ ili „ne“ na pitanje: „Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?“
Javnost na Islandu bila je podijeljena oko pitanja koja uključuju bezbjednost i ribarsku industriju zemlje.
Vlada lijevog centra premijerke Kristrun Frostadotir obećala je da će referendum održati do 2027. godine, ali je odlučila da ga raspiše ranije zbog međunarodnih tenzija, uključujući prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom.
Međutim, u ovoj ostrvskoj državi sa gotovo 400.000 stanovnika rasprava je bila više usmjerena na ribarsku industriju nego na bezbjednosna pitanja.
Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i šengenskog prostora bez unutrašnjih graničnih kontrola, dok bi članstvo u Uniji značilo ulazak zemlje u carinsku uniju, a na kraju i uvođenje eura.
Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, nakon finansijske krize 2008. i kolapsa islandskog bankarskog sistema.
Proces pristupanja već je bio značajno odmakao kada je 2013. godine na vlast došla evroskeptična vlada i obustavila pregovore. Prava na ribolov bila su tada najveća prepreka, kao što su i danas.
Ribarstvo i pomorska industrija čine gotovo 40 odsto islandskog izvoza, a mnogi koji su glasali protiv strahuju da bi, u okviru zajedničke ribarske politike EU, zemlja izgubila dio kontrole nad svojim unosnim ribolovnim područjima.
Referendumska kampanja podstakla je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, kazala je Frostadotir nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.
„Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku da glasamo“, kazala je Frostadotir, dodajući da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na ishod.
Pitanje na glasačkom listiću glasilo je: „Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?“
Glas „za“ ne bi predstavljao konačnu odluku o ulasku u EU, već korak ka postizanju sporazuma o pristupanju, koji bi potom morao da bude potvrđen na drugom referendumu.
Isto tako, glas „protiv“ ne bi isključio mogućnost da Island u budućnosti ponovo nastavi pregovore.
Iako su ekonomska pitanja dominirala referendumskom kampanjom, govorilo se i o bezbjednosnim izazovima.
Island je jedna od država osnivača NATO-a, ali nema sopstvenu vojsku i u odbrani se oslanja na saveznike.
Zemlja podržava Ukrajinu od početka ruske invazije, a islandski zvaničnici izrazili su zabrinutost zbog pojačanih ruskih pomorskih aktivnosti u blizini ostrva.
Zabrinutost je izazvalo i Trampovo iskazano interesovanje za preuzimanje Grenlanda.
