Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjave o Crnoj Gori koristi i u okviru predizborne kampanje u Srbiji, ocijenila je bivša ministarka javne uprave i funkcionerka URA Ana Novaković Đurović, navodeći da se identitetske teme u regionu ponovo koriste za mobilizaciju biračkog tijela.
Istovremeno, ocijenila je da Vlada Crne Gore vodi „nedefinisanu i lošu regionalnu politiku“.
Novaković Đurović je, gostujući u emisiji „Minula neđelja“ na A Plus televiziji, rekla da je ne iznenađuju izjave predsjednika Srbije o Crnoj Gori, posebno imajući u vidu predizborni kontekst u Srbiji.
„Nisam uopšte doživjela kao veliko iznenađenje izjave predsjednika Srbije. Predizborna je kampanja u Srbiji, naravno da služe i toj svrsi. Mobiliše se negdje i to biračko tijelo na taj način, uglavnom sa temama oko ugroženosti Srba u državama regiona“, rekla je Novaković Đurović.
Ona je ocijenila da identitetske teme u regionu ponovo imaju veliki prostor i potencijal da izazovu političke tenzije.
„Identitetske teme u regionu, nažalost, i u 2024. godini ponovo dominiraju i vrlo lako mogu da izazovu ove požare, uslovno rečeno, na političkoj sceni i javnoj sceni“, rekla je ona.
„Vlada vodi nedefinisanu i lošu regionalnu politiku“
Govoreći o reakcijama zvanične Podgorice na poruke koje dolaze iz Beograda, Novaković Đurović ocijenila je da je problem u tome što Vlada Crne Gore nema jasno definisanu regionalnu politiku.
„Ogroman problem jeste što zaista Vlada, po mom mišljenju, vodi nedefinisanu i lošu, prije svega, regionalnu politiku“, navela je.
Prema njenim riječima, reakcije Vlade ne bi trebalo da budu incidentne, već dio dosljedne državne politike.
„Kad vi imate jasnu regionalnu politiku, onda je svakome jasno do koje granice može da pokuša to čuveno miješanje u unutrašnje poslove, jer će dobiti adekvatnu reakciju“, rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da Crna Gora mora istovremeno da štiti svoj suverenitet i bezbjednost, ali i da održava dijalog sa susjedima.
Kao primjer je pomenula ranije tenzije uoči samita u Tivtu, ocijenivši da je tadašnja reakcija nadležnih institucija bila ispravna.
„Mislim da je to način kako država istovremeno čuva suverenitet sa jedne strane i svoju bezbjednost, a sa druge strane, naravno, ne uskraćuje nikome gostoprimstvo i gradi nekakve elementarne okvire dijaloga“, rekla je.
„Ovo nije politika države koja ide u Evropsku uniju“
Novaković Đurović smatra da odnosi sa državama regiona moraju biti jedan od prioriteta Crne Gore, posebno zbog evropskih integracija.
Ona je podsjetila na protestne note Bosne i Hercegovine, probleme sa Hrvatskom, kao i aktuelne tenzije između Podgorice i Beograda.
„Takva regionalna politika nije politika države koja ide u Evropsku uniju“, ocijenila je.
Kako je dodala, evropske integracije podrazumijevaju i stabilnu regionalnu saradnju, uz zaštitu državnih interesa i rješavanje problema kroz dijalog.
„EU podrazumijeva da imate stabilnu regionalnu politiku i regionalnu saradnju. A ona, ponavljam, znači da, naravno, čuvate svoj suverenitet, ali probleme rješavate dijalogom i funkcionalnom diplomatijom“, rekla je Novaković Đurović.
Prema njenoj ocjeni, upravo na tom polju Crna Gora trenutno ima problem.
„Ovaj drugi segment, dijaloga, funkcionalne diplomatije, apsolutno ne funkcioniše“, poručila je.
„Vučić se bavi Crnom Gorom, ali ima i infrastrukturu za to“
Govoreći direktno o Vučiću, Novaković Đurović je ocijenila da predsjednik Srbije ima razvijenu političku i medijsku infrastrukturu koja se bavi Crnom Gorom.
„On u Srbiji ima toliku medijsku mašineriju koja se bavi Crnom Gorom, uključujući svojevremeno i neke lokalne izbore, pa znate da se u Srbiji vodila bitka za Nikšić i tome slično, da on čak lično nije ni imao potrebu da se bavi Crnom Gorom, jer za to ima svoju kompletnu infrastrukturu“, rekla je.
Ipak, smatra da njegove izjave ne treba ignorisati, već ih treba posmatrati u širem političkom kontekstu.
„Reakcija nije rezultat jasne pozicije Crne Gore“
Novaković Đurović posebno je kritikovala, kako je rekla, nedosljednost Vlade Milojka Spajića u reagovanju na regionalna pitanja.
Podsjetila je da je Crna Gora ranije dobijala protestne note Bosne i Hercegovine, dok, kako tvrdi, premijer nije reagovao kada su njegovi koalicioni partneri bili proglašeni personama non grata u Hrvatskoj.
„To ja govorim, imamo jednu incidentalnu, po mom mišljenju, samo zbog nekog trenutnog političkog interesa reakciju koja nije rezultat jedne, prosto, jasne pozicije Crne Gore“, rekla je.
Ona je ocijenila da Crna Gora ima potencijal da bude „stub regionalne saradnje“, jer, kako je navela, nema teritorijalne pretenzije niti motive da otvara probleme sa susjedima.
„Mislim da, prosto, Crna Gora treba da ostane stubom regionalne saradnje i da vodi jednu zdravu regionalnu politiku zbog građana“, poručila je.
“Građani se bave cijenama, a vlast identitetskim temama”
Govoreći o tome zbog čega identitetske teme dominiraju javnim prostorom, iako građane istovremeno opterećuju pitanja životnog standarda, cijena i bezbjednosti, Novaković Đurović ocijenila je da vlast skreće pažnju sa problema na koje bi trebalo da odgovara.
Podsjetila je na rasprave o povećanju penzija, obeštećenju radnika preduzeća koja su otišla u stečaj i cijeni goriva.
„To su teme koje su samo 15, 20 dana iza nas, koje su suštinske i na koje ova vlast treba da da odgovor, a mi, evo, dobijamo na tanjiru ove teme“, rekla je.
Ona je dodala da je Vlada nedavno rekonstruisana i da sada ima više od 30 resora, što je, prema njenoj ocjeni, suprotno ranijim najavama o meritokratiji.
„Tako da kad imamo tu realnost na koju vlast neće da odgovori, ne može, ne zna, onda ćemo kao odgovor vjerovatno dobijati ove teme od kojih je Milojko Spajić prvi bježao“, ocijenila je.
„Crna Gora ima građanski politički subjekt“
Na pitanje šta se dogodilo sa građanskim centrom u Crnoj Gori, Novaković Đurović je odgovorila da je URA, kako tvrdi, ostala dosljedna građanskoj politici.
„Mislim da smo u ovom političkom kontekstu postali politički subjekt koji je zaista apsolutno građanski orijentisana partija“, rekla je.
Kao prioritete je izdvojila borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ekonomski razvoj i evropske integracije.
Navela je i da je prethodna vlada, u kojoj je učestvovala URA, radila na zakonima koji su kasnije usvojeni, kao i da je evropska integracija bila jedan od njenih ključnih ciljeva.
Na kraju je poručila da bi građani kroz iskustvo različitih vlasti trebalo da procijene ko je svoje prioritete zaista sprovodio u praksi.
„Iz svega što možemo da vidimo, na političkoj sceni postoji jedan građanski politički subjekt, a neka vam kolege iz drugih političkih opcija odgovore što su njihovi prioriteti, jer su se, bez dileme, u međuvremenu promijenili“, zaključila je Novaković Đurović.
