Spomen kompleks “Sloboda” na Jasikovcu u Beranama mogao bi se naći na listi UNESCO svjetske kulturne baštine, piše Portal RTCG.
Polimski muzej iz ovog grada na Fejsbuk stranici objavio je, naime, da se pridružuje regionalnoj inicijativi za primpremu nominacionog dosijea za spomenike Bogdana Bogdanovića koju je pokrenula Bosna i Hercegovina.
Bosna je, kao je objašnjeno, kandidovala tri spomenika i pozvala ostale četiri države koje baštine djela velikana svjetske ahitekture, Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, da se pridruže zajedničkom putu ka UNESCO-voj listi svjetske baštine.
Povodom ove istorijske inicijative, u “Historijskom muzeju” BiH u Sarajevu nedavno je održana velika međunarodna konferencija koja je okupila stručnjake iz oblasti zaštite kulturne baštine, predstavnike institucicija i donosioce odluka.
Crna Gora ponosno baštini jedno od Bogdanovićevih djela izuzetne vrijednosti – Spomen-kompleks „Sloboda” na brdu Jasikovac u Beranama. Ovaj spomenik se u stručnoj javnosti često svrstava u najznačajnija ostvaranje Bogdana Bogdanovića.
“Polimski muzej se aktivno uključuje u ovu regionalnu priču. Do 15. septembra ove godine, na dan kada je Jasikovac svečano otvoren 1977. godine, planiramo održavanje konferencije za štampu, radni sastanak regionalnih eksperata, kao i najavu kapitalne dvojezične monografije o Jasikovcu, čije se objavljivanje očekuje naredne godine, kada se proslavlja 50 godina postojanja spomenika”, kazali su iz Polimskog muzeja.
Oni su podsjetili da je Spomen-kompleks „Sloboda” na brdu Jasikovac proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja 2022. godine.
“Ovo rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore rezultat je upornosti Polimskog muzeja, odakle su se inicijative za zaštitu predano slale još od 2013. godine. Ovim statusom država je preuzela pravo i obavezu dugoročne brige o ovom spomeniku”, napisali su u Fejsbuk objavi.
Na samo kilometer od centra grada, na brdu Jasikovac, park šuma sa spomenikom “Sloboda” već privlači veliki broj stranih turista, mada taj prostor uglavnom koriste rekreativci.
Spomenik je izgrađen još daleke 1977.godine, kao djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata.
Spomenik je, inače, podignut na mjestu gdje su 17. jula 1941.godine njemački, odnosni italijanski okupatori strijeljali beranske rodoljube.
Spomen-kompleks na Jasikovcu čini spomenik „Slobode“ visok 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti, uklesano je čak dvesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova, koja govore o istoriji ovog kraja.
Ornamentika odražava najprefinjenije elemente, crnogorske nošnje i oružja, i simboliše plamen i vjetar koji su u proteklim vjekovima harali po Vasojevićima.
Slova kao bujica slivaju se u riječi i čine čudesan ljetopis pod otvorenim nebom, iz koga se sa uzbuđenjem čita o događajima, zbivanjima, stradanjima i pobjedama tokom poslednja tri i po vijeka u beranskom kraju. Spomen-kompleks Jasikovac i parkovska površina čine jedinstvenu cjelinu sa popločanim stepeništem, hodnim stazama i zasvođenim prolazima koji vode ka centralnom dijelu spomenika, koncipiranom kao amfiteatar.
Tokom 2015. godine, prije proglašenja kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, kozervatori Polimskog muzeja su izvršili konzervaciju i restauraciju spomen–kompleksa. Očišćene su sve partije spomenika – kupasti dio, četrdeset stećaka, hodne staze, amfiteatar. Posle čišćenja sve kamene površine su adekvatnim mjerama zaštićene od daljeg propadanja i vraćen mu je prvobitni sjaj, ali tome ima već deset godina, i vrijeme čini svoje.
Parkovska površina spomen-kompleksa se prostire na 24 hektara i daje mogućnost da se uređenjem ovog prostora memorijalni spomen-kompleks sa parkovskom površinom pretvori u centar kulturnog života grada.
Ukoliko bi ova inicijativa prošla i ovo Bogdanovićevo remek djelo spomeničke arhitekture našlo na listi UNESCO svjetske kulture baštine, to bi za Berane bilo izuzetno značajno.
Strani turisti koji su poznavaoci kuturnih znamenitosti i do sada su dolazili i u tišini posjećivali ovo mjesto, a tada bi njegova turistička valorizacija dobila puni smisao.
