Profesorka Sonja Tomović Šundić ocijenila je da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj krizi političke kulture i građanskog koncepta društva, upozoravajući da se država sve više vraća identitetskim i plemenskim podjelama, umjesto evropskim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.
Gostujući u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji, Tomović Šundić govorila je o podjeli vlasti, političkim tenzijama, identitetskim pitanjima, ulozi istorije u savremenoj politici, ali i o tome zbog čega Crna Gora još nije razvila stabilnu građansku svijest.
Na početku razgovora poručila je da demokratija nema bolji model od vladavine prava i jasne podjele vlasti.
„Mi nemamo bolje formule demokratije od vladavine prava i podjele vlasti. To je Montesquieu, francusko prosvjetiteljstvo, velike evropske ideje koje su odredile demokratske teorije i prakse razvijenih država“, kazala je Tomović Šundić.
Posebno je naglasila značaj nezavisnosti sudske vlasti, navodeći da demokratija ne može opstati ukoliko pravosuđe zavisi od političkih centara moći.
„Najvažnije je da sudsku vlast ne kontroliše politika. To je aksiom demokratije“, istakla je ona tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Govoreći o političkom razvoju Crne Gore, Tomović Šundić je rekla da država nema dugu tradiciju građanske demokratije, već da je istorijski dominantno funkcionisala kroz monarhističke i jednopartijske modele vlasti.
„Mi zapravo nemamo dugu tradiciju građanske države. To je jedan proces koji još traje“, kazala je profesorka.
Prema njenim riječima, jedan od najvećih problema savremene Crne Gore jeste vraćanje identitetskim pitanjima koja, kako kaže, nose snažan emocionalni naboj i dodatno produbljuju podjele u društvu.
„Skretanje prema identitetskim pitanjima predstavlja napuštanje koncepta građanske države“, upozorila je Tomović Šundić.
Dodala je da građanin mora biti centralni politički pojam, iznad svih drugih identiteta.
„Građanin je puni pojam. On ima pravo na svoje nacionalne, religijske i političke identitete, ali je prvo građanin“, poručila je ona.
“Crna Gora još nosi nasljeđe unutrašnjih sukoba”
Tomović Šundić smatra da Crna Gora i dalje nosi teško istorijsko nasljeđe unutrašnjih sukoba i plemenske svijesti, što se reflektuje i na savremeni politički život.
Podsjetila je na riječi Svetog Petra Cetinjskog, navodeći da su unutrašnje podjele istorijski problem koji prati crnogorsko društvo.
„Postoji kod nas jedna naglašena potreba da se ljudi neprekidno prozivaju, dijele na pravovjerne i krivovjerne, na izdajnike i patriote“, rekla je ona.
“Političke elite zloupotrebljavaju identitetska pitanja”
Kako je kazala, političke elite često zloupotrebljavaju identitetska pitanja i simbole radi dnevno-političkih interesa.
„Mi nijesmo izbjegli situaciju da se kao političko oružje koriste crkva, jezik, pismo, Njegoš i kultura“, navela je Tomović Šundić.
Govoreći o crnogorskoj istoriji i državnosti, ona je istakla da savremena Crna Gora nije nastala preko noći, niti isključivo referendumom 2006. godine, već da ima kontinuitet državotvorne ideje kroz istoriju.
„Svi Petrovići veoma predano su radili na pravnoj kodifikaciji crnogorskog društva i na stvaranju institucija države“, kazala je profesorka.
Prema njenim riječima, crnogorski vladari nijesu samo vodili oslobodilačke borbe, već su paralelno gradili pravni i institucionalni sistem države.
Tomović Šundić govorila je i o problemu političke netolerancije u crnogorskom društvu, ocjenjujući da se javni prostor često pretvara u teren za obračune i diskvalifikacije.
„Kod nas postoji jaka potreba da se ljudi svrstavaju i da se stalno traže neprijatelji“, rekla je ona.
Dodala je da se u demokratskim društvima političke razlike podrazumijevaju, ali da ne bi smjele prerastati u društvenu mržnju i trajne podjele.
“Još uvijek nemamo tradiciju političke kulture i obrazovanja”
Profesorka smatra da je jedan od ključnih izazova Crne Gore razvoj građanske političke kulture i obrazovanja koje će jačati demokratske vrijednosti.
„Problem je kako građane naučiti da žive građanskim vrijednostima, jer mi nemamo predugu tradiciju u tom smislu“, navela je Tomović Šundić.
Ona je ocijenila da se Crna Gora često nalazi između tradicionalnih obrazaca ponašanja i savremenih demokratskih standarda, zbog čega društvo teško pronalazi političku stabilnost.
„Mi se još uvijek borimo između plemenske svijesti i građanskog društva“, zaključila je Tomović Šundić.
