Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je u intervjuu za Antenu M da je prije dvije decenije, kao student, vođen uvjerenjem da se o sopstvenoj kući najbolje odlučuje u njoj samoj, na referendumu ponosno zaokružio „Da“.
Ističe da su građani izglasali državnu nezavisnost, ali nijesu dobili nezavisne institucije. Poručuje da je društvo i dalje zarobljeno u partijskim trgovinama i kratkovidim odlukama koje se donose nauštrb javnog interesa.
Antena M: 21. maja navršava se 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Kada pogledate njen put od tada, čime ste zadovoljni, a čime razočarani?
Milatović: Obnova nezavisnosti je veliki istorijski trenutak.
Kao student ekonomije u to vrijeme, vođen uvjerenjem da se o sopstvenoj kući najbolje odlučuje u njoj samoj, 21. maja 2006. godine ponosno sam zaokružio „Da“.
Taj izbor me nije udaljio od onih koji su budućnost vidjeli drugačije, mojih najbližih, rođaka, prijatelja. Znao sam tada, kao što znam i danas: ova država podjednako pripada svima nama.
Sačuvali smo mir i postali članica NATO saveza. Godine 2020. je došlo do demokratske smjene vlasti, koja je zaokružena na predsjedničkim izborima 2023. godine. Danas smo na pragu punopravnog članstva u EU. To su veliki uspjesi svih nas i ove države.
Ipak, u ovih 20 godina nijesmo izgradili institucije snažne onoliko koliko je bila snažna ideja o nezavisnosti. Partijsko upravljanje državom, zloupotreba državnih resursa, korupcija i propuštene ekonomske šanse i dalje ne dozvoljavaju dinamičan razvoj države i značajnije bolji život građana.
Građani su izglasali državnu nezavisnost, ali nijesu dobili nezavisne institucije.
Antena M: Da li se u Crnoj Gori danas živi bolje nego 2006. godine? Šta smatrate ključnom promjenom koju je potrebno sprovesti i na koji način?
Milatović: Danas se živi bolje nego 2006. godine. Takođe, danas se živi bolje i u odnosu na 2020. godinu, ali ne dovoljno dobro i ne jednako dobro za sve građane.
Pravo pitanje nije da li se danas živi bolje u odnosu na juče, već koliko se danas u Crnoj Gori i dalje živi ispod mjere mogućeg u odnosu na sve resurse koje imamo, a kojima se nažalost i dalje ne upravlja na domaćinski način.
Ključna promjena koja još uvijek nije u potpunosti sprovedena je prelazak iz države privilegovanih u državu u kojoj se sprovode zakoni. To znači nezavisno pravosuđe, profesionalna javna uprava, nulta tolerancija na korupciju, ekonomija koja otvara dobra radna mjesta i sistem u kojem građanin ne mora da poznaje nijednog političara da bi dobro živio od svog truda i rada.
Moramo da završimo posao. Plan, rad i rezultat, to je jedini put naprijed.
Antena M: Smatrate li da je Crna Gora politički i ekonomski stabilna država u kojoj se građani osjećaju sigurno i imaju povjerenja u institucije?
Milatović: Crna Gora ima temelj stabilne države, ali građani još ne osjećaju sigurnost koju zaslužuju.
Društvo je i dalje zarobljeno u partijskim trgovinama i kratkovidim odlukama koje se donose nauštrb javnog interesa.
Najveći problem je nedostatak povjerenja. Kada građani ne vjeruju institucijama, onda država ne radi dovoljno dobro.
Zato narednih godina moramo raditi na izgradnji nezavisnih institucija i ekonomiji koja ne zavisi od obećanja, već od rada, znanja i investicija.
Antena M: Da li je građanski koncept države, definisan Ustavom, danas ugrožen?
Milatović: Građanski koncept Crne Gore je pod stalnim pritiskom.
Ugrožavaju ga svi koji nas dijele po vjeri, naciji, jeziku, partiji ili porijeklu. Ugrožavaju ga oni koji bi državu pretvorili u zbir etničkih grupa, ali i oni koji su patriotizam privatizovali i koriste ga kao štit za korupciju i kriminal.
Ustav je jasan. Crna Gora je građanska država, u kojoj niko nije manje vrijedan ili manje poželjan građanin Crne Gore zato što se drugačije izjašnjava, drugačije govori, drugačije vjeruje ili drugačije glasa.
Naša obaveza je da branimo građansku Crnu Goru, istrajno i bez dvostrukih standarda.
Antena M: Kako vidite odnose Crne Gore sa susjednim državama i koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi za njen razvoj u narednih pet godina?
Milatović: Crna Gora mora imati najbolje moguće odnose sa svim susjedima, ali uvijek sa jasnom sviješću o sopstvenom dostojanstvu, suverenitetu i državnom interesu.
Dobri odnosi sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Albanijom i Kosovom nijesu znak slabosti, već znak zrelosti.
Region je dovoljno patio od svađa, granica u glavama i politika koje žive od prošlosti.
Najveći izazovi u narednih pet godina su jasni: završetak evropskog puta, borba protiv korupcije i kriminala, održivi ekonomski razvoj, zaustavljanje odlaska mladih, obnova povjerenja u institucije i zaštita građanskog karaktera države.
Crna Gora u Evropsku uniju ne treba da uđe kao posljednja u redu. Treba da uđe kao uređena, solidarna i ekonomski snažna država.
To je smisao 21. maja danas. Ne samo da imamo svoju državu, već da ta država radi za sve svoje građane.
