Suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću određeno je zadržavanje do 72 sata. On se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Sumnjaju da je svojim nečinjenjem omogućio da dođe do zastare slučaja iz 2016. za nedozvoljeni prelazak granice i krijumčarenje ljudi. Čađenović je doveden jutros u Specijalno državno tužilaštvo, a uhapšen je juče ujutru po nalogu SDT-a.
U SDT ističu da je specijalni tužilac S.Č. saslušan danas kao osumnjičeni, za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
“Osumnjičenom se stavlja na teret da u periodu od 2016. do 2021. godine, nije vršio svoje službene dužnosti kao specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu, u krivičnom postupku koji je pokrenuo protiv pet okrivljenih i za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, pa je, usljed toga što u postupku nije preduzimao procesne radnje, nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, zbog čega se protiv okrivljenih, za pomenuto krivično djelo, krivični postupak po zakonu ne može nastaviti. Osumnjičeni je na saslušanju, u prisustvu izabranih branilaca, iznio odbranu, nije priznao krivično djelo za koja se sumnjiči i nije odgovarao na pitanja specijalnog tužioca. Poslije saslušanja mu je određeno zadržavanje od 72 časa od časa lišenja slobode, a sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici je predloženo da mu odredi pritvor, zbog postojanja okolnosti koje očigledno ukazuju na opasnost od bjekstva”, navode u saioptenju SDT-a.
Advokat odbrane Lazar Aković je saopštio da je Čađenović saslušan povodom predmeta iz 2016. godine, koji se odnosi na nedozvoljen prelazak granice nekoliko osoba. Određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
“Specijalni tužilac Vukas Radonjić saslušao je našeg branjenika Čađenovića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja. Radi se o slučaju iz 2016. koji nije bio aktuelan ni poznat javnosti. Osumnjičena su neka lica za nedozvoljeni prelazak granice i krijumčarenje ljudi. U tužilaštvu smatraju da je nastupila relativna zastara krivičnog gonjenja u odnosu na ta lica, zahvaljujući nečinjenju našeg branjenika. On je kategorično negirao krivična djela i i izjasnio se na te okolnosti”, kazao je Aković.
Čađenoviću je određeno zadržavanje zbog opasnosti od bjekstva.
Najavio je žalbu, jer smatraju da taj pritvorski osnov ne stoji, s obzirom da je Čađenović, proveo godinu i 8 mjeseci u istražnom zatvoru nakon toga gotovo isto u kućnom pritvoru i smatraju da ne postoje dalji razlozi za nejgovo zadržavanje.
On je juče uhapšen u podgoričkom naselju Siti kvart u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
Advokati suspendovanog tužioca, Vaso Bečanović i Lazar Aković, juče nakon hapšenja nijesu imali konkretne informacije o čemu se radi, a SDT se nije oglašavalo.
Viši sud u Podgorici ukinuo je krajem oktobra prošle godine kućni pritvor Čađenoviću.
Specijalno tužilaštvo Čađenovića tereti da je bio član kriminalne organizacije koju je, po navodima optužnice, formirao bivši policijski funkcioner Zoran Lazović. Optužen je pored njih i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u UIKS-u, kao i Lazović.
Međutim, zbog toga što je godinama držao u fioci dva predmeta, uključujući aferu “Telekom”, sve dok nijesu zastarjeli, Saša Čađenović kažnjen je nedavno smanjenjem plate za 40 odsto na period od šest mjeseci i zabranom napredovanja u službi na dvije godine. Tako je odlučilo Disciplinsko vijeće Tužilačkog savjeta.
Iz NVO MANS su ranije naveli u saopštenju da iako je ta organizacija krivičnu prijavu podnijela u martu 2019. godine predmet poznatiji kao afera “Telekom” bio je otvoren godinama ranije.
“Tragom informacija objavljenih u medijima, MANS raspolaže podatkom da je državni tužilac Dražen Burić bio obrađivač ovog predmeta, još prije osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva 2015. godine. Po osnivanju SDT-a, predmet je preuzeo specijalni tužilac Saša Čađenović, a nakon njegovog hapšenja specijalna tužiteljka Ana Perović Vojinović. Upravo je Perović Vojinović, kao podnosioca prijave, obavijestila NVO MANS dopisom od 31. jula 2025. godine da je krivična prijava odbačena jer je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. Za vrijeme dok je obrađivač predmeta bio Saša Čađenović, Specijalnim državnim tužilaštvom rukovodio je Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac”, precizira MANS.
Uz to podsjećaju da je ta NVO podnijela pritužbu na rad Perović Vojinović, ali da je državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović ocijenio da je “donijeta pravilna i zakonita odluka u formi obrazloženog rješenja sa dovoljno jasnim razlozima”.
Time, kažu u MANS-u, tužilaštvo na diskretan način pokušava zatvoriti aferu koja opterećuje crnogorsku javnost godinama.
Krajem decembra 2011. godine otvorena je afera “Telekom”, ali do danas niko nije osuđen. Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je krajem 2011. godine da ima dokaze da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori tokom privatizacije telekomunikacione kompanije, i da su u sve upleteni tadašnji zvaničnici, ali crnogorsko tužilaštvo do danas nije otkrilo odgovorne.
Urošević: “Telekom” ne smije biti zaboravljena afera
Predsjednik skupštinske Komisije za kontrolu privatizacije Uglješa Urošević (PES) rekao je za Portal RTCG da hapšenje suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića ponovo otvara pitanje koje javnost ne smije zaboraviti: da li će on, osim ranije disciplinske kazne, ikada snositi stvarnu odgovornost za postupanje u slučaju “Telekom“, jednom od najvažnijih predmeta visoke korupcije i privatizacije u Crnoj Gori.
“Međutim, bez obzira na to šta će se desiti u postupcima protiv Katnića, Čađenovića ili bilo kojih trećih lica, jedno pitanje ne smije biti gurnuto pod tepih: da li je normalno da predmet „Telekom“, jedna od najvećih privatizaciono-koruptivnih afera u Crnoj Gori, zastari, a da za to niko suštinski ne odgovara? Posebno je važno što je Vrhovno državno tužilaštvo, povodom predmeta „Telekom“, saopštilo da su odluke donijete u skladu sa zakonom. VDT je naveo da je zastarjelost za pojedina krivična djela nastupila znatno prije podnošenja krivične prijave MANS-a iz 2019. godine: za zloupotrebu službenog položaja 31. marta 2015. godine, za davanje mita 15. maja 2011. godine, za pranje novca 15. maja 2016. godine a za primanje mita 15. maja 2021. godine”, pojasnio je Urošević.
Drugim riječima, dodaje, tužilaštvo sada kaže – kada je zastara već nastupila, sadašnji tužilac po zakonu ne može preduzimati procesne radnje.
“To može biti pravno objašnjenje sadašnje odluke, ali nije odgovor na suštinsko pitanje javnosti: ko je dozvolio da do zastare dođe? Upravo je VDT naveo da odgovornost za propust leži na ranijem obrađivaču predmeta i ranijem rukovodiocu Specijalnog državnog tužilaštva, kao i da je sadašnji glavni specijalni tužilac podnio Tužilačkom savjetu predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti ranijeg obrađivača. To je ključ cijele priče. Ako je sadašnja odluka formalno zakonita zato što je zastara već nastupila, onda se političko i institucionalno pitanje ne završava na toj odluci. Naprotiv — tu tek počinje pravo pitanje: kako je moguće da državni organi godinama nijesu obezbijedili pravovremeno postupanje u predmetu koji je imao međunarodnu dimenziju, ozbiljne koruptivne sumnje i direktnu vezu sa privatizacijom državne imovine”, rekao je Urošević.
Kako navodi, Čađenović je, prema ranijim informacijama, zbog postupanja u predmetu „Telekom“ kažnjen pred Tužilačkim savjetom disciplinski.
“Međutim, ako je krajnji ishod jedne od najvećih afera to da predmet zastari, a odgovornost se svede na disciplinsku mjeru i umanjenje plate, onda se šalje izuzetno opasna poruka drugim tužiocima: da se predmeti visoke korupcije mogu držati godinama, da mogu zastarjeti, a da posljedice budu minimalne u odnosu na štetu nanijetu javnom interesu. Zbog toga slučaj „Telekom“ ne smije biti posmatran samo kroz prizmu jednog tužioca ili jednog disciplinskog postupka. Ovdje se mora otvoriti pitanje čitavog lanca odgovornosti: ko je bio obrađivač predmeta, ko je bio rukovodilac, ko je vršio nadzor, ko je znao da rokovi teku, zašto nije reagovano na vrijeme i da li su postojali propusti, opstrukcije ili institucionalna zaštita nepostupanja”, kazao je Urošević.
“Skupština ne smije ostati nijema”
Pojašnjava da kao poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije misli da Parlament ne smije ostati nijem.
“Skupština ne treba da preuzima posao tužilaštva i sudova, niti da bilo kome presuđuje. Ali Skupština ima pravo i obavezu da otvori pitanje političke i institucionalne odgovornosti za način na koji su državni organi postupali u predmetu „Telekom“. Posebno imajući u vidu da je ovaj predmet vezan za privatizaciju nekadašnjeg državnog preduzeća, da se godinama u javnosti pominjao kao primjer visoke korupcije, kao i da je imao međunarodnu dimenziju, Parlament mora razmotriti sve dostupne mehanizme: kontrolna saslušanja, tematsku sjednicu nadležnih odbora, ali i mogućnost formiranja anketnog odbora. Nije zadatak anketnog odbora da utvrđuje krivičnu odgovornost. To je posao tužilaštva i suda. Ali jeste zadatak Skupštine da utvrdi kako su instituciej radile, zašto su rokovi propušteni, da li je bilo sistemskih propusta i zašto se tek nakon nastupanja zastare javnosti saopštava da sada više nema mogućnosti za procesno postupanje. Zato pitanje za ovu godinu ostaje vrlo konkretno: da li ćemo dozvoliti da slučaj „Telekom“ bude arhiviran kao još jedna afera bez epiloga, ili ćemo u Skupštini otvoriti parlamentarnu istragu o institucionalnom postupanju u ovom predmetu”, rekao je Urošević.
On je naveo da ako je odluka tužilaštva danas formalno pravilna zato što je zastara već nastupila, onda neko mora odgovoriti zašto je pravda zakasnila.
“Jer zastara nije pravda. Zastara je poraz države. A u slučaju „Telekom“, to je poraz koji ne smije biti zaboravljen”, zaključio je Urošević.
