U Crnoj Gori je do sada od ptičjeg gripa uginulo 160 komada živine na gazdinstvima u Bijelom Polju i Nikšiću.
Uglavnom je riječ o kokoškama, uz mali broj pataka i gusaka, potvrdio je za Pobjedu direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Pod nadzorom je trenutno i gazdinstvo u Plavu, gdje je zabilježeno masovno uginuće živine, ali još nije potvrđeno da je uzrok ptičji grip.
– Prve analize pokazale su da nije riječ o avijarnoj influenci. Očekujem, možda već danas, rezultate iz Specijalističke veterinarske laboratorije koji će precizno pokazati razloge uginuća – kazao je Đaković.
Migracije ptica – uzrok virusa
Virus H5N1, najrasprostranjeniji soj ptičjeg gripa, prvi put je prijavljen u Kini 1996. godine.
Kod nas je njegovo prisustvo laboratorijski potvrđeno 4. marta, što predstavlja prvu pojavu ovog virusa kod domaće živine u Crnoj Gori. Posljednji put je u našoj zemlji registrovan 2021. godine među pelikanima na Skadarskom jezeru.
Kad izbije zaraza, živina mora da se ubije. Đaković objašnjava da je pojava te zarazne bolesti očekivana u ovo doba godine zbog aktuelnih migracija ptica.
Virus se pojavio u oko 30 država, desetkovao je živinu u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Rumuniji i Španiji, a ovih dana se brzo širi i Danskom.
Vladimir Đaković (Foto: Bojana Ćupić)
Ipak, direktor Uprave ne očekuje prodor virusa na velike komercijalne farme u Crnoj Gori.
– Inspektori su, odmah nakon potvrde virusa, obavijestili sve velike subjekte da podignu mjere sigurnosti na maksimum. U znatno većem riziku su mala gazdinstva jer tamo živina boravi na otvorenom. Zato je na snazi stroga zabrana držanja živine van zatvorenih objekata kako bi se spriječio kontakt sa divljim pticama. One su sada u migraciji, hrane se u blizini farmi i tako prenose virus. Ključno je da držaoci poštuju naredbe i drže živinu u boksovima u koje divlje ptice ne mogu ući – upozorava Đaković.
Na ptičji grip najčešće ukazuje naglo i masovno uginuće, koje se nerijetko dešava bez prethodnih kliničkih znakova.
Kod oboljele živine primjetni su malaksalost, gubitak apetita i nakostriješeno perje. Javljaju se i respiratorne tegobe: otežano disanje, otvoreni kljun, kijanje, kašalj i iscjedak iz nosa.
Karakteristični su i nervni simptomi poput drhtanja, nekontrolisanih pokreta, uvrtanja vrata, gubitka ravnoteže ili paralize, uz nagli pad nosivosti i deformitete ljuske jaja.
Rizik po ljudsko zdravlje nizak
Ptičji grip spada u zoonoze, što znači da se može prenijeti na čovjeka. Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), virus rijetko prelazi na ljude i uglavnom je povezan sa direktnim kontaktom sa zaraženom živinom. U Crnoj Gori za sada nema oboljelih.
– Pod nadzorom je bio muškarac koji je imao simptome, a bio je u kontaktu sa živinom. Srećom, ispostavilo se da je riječ o osobi sa hroničnim oboljenjima koja nijesu povezana sa virusom – kaže Đaković.
U rijetkim slučajevima infekcije kod ljudi, simptomi uključuju visoku temperaturu, kašalj, bol u grlu, bolove u mišićima i opštu slabost, a može doći i do upale pluća. Građanima se savjetuje izbjegavanje kontakta sa bolesnim ili uginulim pticama, redovna higijena ruku i konzumacija isključivo termički dobro obrađenog mesa i jaja.
Obaveze opština i vlasnika
Đaković naglašava da situacija jeste ozbiljna, ali da ne treba širiti paniku.
– Ozbiljna je situacija kada se razbolijevaju životinje od visokopatogenog virusa kao što je ptičji grip. Ali, ne treba širiti paniku. Apelujem na držaoce da koriste zaštitna odijela i gumene čizme, te da odmah prijave svaku sumnju veterinarskoj ambulanti ili Upravi – kaže on.
Uprava je, podsjeća on, striktno definisala i obaveze vlasnika: držanje živine u zatvorenim objektima sa mrežama (otvori ne veći od dva centimetra), sprečavanje kontakta sa drugim životinjama, zabrana pojenja vodom sa otvorenog prostora (kišnica, bare) i stroga kontrola kretanja ljudi na farmama.
Đubre i prostirka moraju se odlagati na posebnim, zaštićenim mjestima. Vlasnicima je naloženo da ne uvode nove jedinke u postojeća jata i da ne kupuju životinje od neprovjerenih prodavaca bez urednog zdravstvenog uvjerenja.
Mjere su propisane i za slučaj uginuća ili eutanazije. Životinje se zakopavaju na gazdinstvu (ako postoji adekvatna lokacija) ili na lokacijama koje odredi lokalna uprava.
– Samo tri opštine – Berane, Nikšić i Podgorica – trenutno imaju određene lokacije za stočna groblja. Sve lokalne samouprave su obavezne prema Zakonu o veterinarstvu i dodatno odlukom Vlade da do kraja maja odrede lokacije za neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla u koje spadaju i leševi životinja – podsjeća Đaković.
Ekonomska šteta može biti velika
Đaković kaže da bi ukoliko bi se bolest proširila, ekonomske posljedice po Crnu Goru bile bi fatalne.
– Živinarstvo je kod nas u ekspanziji i to je jedina kategorija gdje smo blizu samodovoljnosti. Imamo kapacitete za proizvodnju više od dva miliona jaja dnevno, a trenutno proizvodimo oko 400.000, što pokriva skoro kompletne naše dnevne potrebe. Širenje virusa dovelo bi do ogromne štete i drastičnog skoka cijena na tržištu – ističe on, dodajući da virus ne preživljava termičku obradu iznad 70°C, pa su pravilno kuvano meso i jaja bezbjedni – zaključio je Đaković.
