Usvojeni su brojni zakoni koje je bilo neophodno uskladiti za standardima EU, zatvoreno je jedno pregovaračko poglavlje, a napredak je, prema ocjeni Evropske komisije, ostvaren u sve 33 oblasti.
Do kraja ovog mjeseca, ako sve bude po planu, Crna Gora će zatvoriti još pet pregovaračkih poglavlja, pa će u 2026. godinu, koja će, kako se najavljuje, biti ključna u procesu integracija, ući sa 12 privremeno zatvoreneh poglavlja.
Prema posljednjem izvještaju EK, Crna Gora je u 2025. ostvarila istorijski napredak u procesu pristupanja EU.
Prosječna ocjena opšte spremnosti u 33 pregovaračka poglavlja porasla je sa 3,12, koliko je bila u 2023. godini, na 3,45, a ocjena godišnjeg napretka sa 2,69 na 3,51.
U istom dokumentu EK navodi se da je napredak zabilježen u sva 33 poglavlja, a da je u 18 poglavlja napredak bio “znatno ubrzan”.
I Andrea Popović iz Mreže za evropske politike smatra da je ova godina pokazala da Crna Gora može napraviti značajan iskorak u integracijama, ali ipak ocjenjuje da je 2025. bila godina ograničenog napretka i propuštenih šansi.
– Ova godina je pokazala da Crna Gora može da napravi iskorak u integracijama, ali i da nismo ni blizu tempa koji bi nas vodio ka održivom i predvidljivom putu ka članstvu. Postigli smo određene rezultate, ali ne zbog dubinskih reformi, već zato što je međunarodni kontekst povoljan i jer je EU opet otvorila prostor da se Crna Gora vrati u fokus. Najznačajniji pomak ove godine je to što se proces evropskih integracija konačno pomjerio sa mrtve tačke. Nakon stagnacije, postoje najave da bi broj zatvorenih poglavlja do kraja decembra mogao dostići dvocifren broj. To jeste vidljiv rezultat, ali treba jasno reći: taj napredak je uglavnom administrativne prirode. Radi se o tehničkom ispunjavanju uslova, a ne o dubinskoj reformi sistema – kazala je Popović za “Dan”.
Godina koja je na izmaku, kako smatra, može se ocijeniti kao godina ograničenog napretka i propuštenih šansi.
– Da li je bolje nego prethodnih godina? Jeste. Da li je dovoljno? Apsolutno nije. Zato bih ovu godinu opisala kao godinu u kojoj je EU dala Crnoj Gori novu šansu, a Crna Gora je to znala samo djelimično da iskoristi – rekla je Popović.
Kada je riječ o zakonima, u tekućoj godini zakonodavni okvir usklađen je u oblasti javnih nabavki, i to poglavlje je ove godine privremeno zatvoreno. Takođe, usvojen je Kodeks etike u javnim nabavkama, s ciljem jače transparentnosti, odgovornosti i borbe protiv korupcije.
U oblasti statistike, parlament je izmijenio Zakon o službenoj statistici i sistemu službene statistike, čime je odgovornost za državne finansijske statistike sa Ministarstva finansija prebačena na statistički zavod.
U oblasti privrednog prava, finansijskih usluga, korporativnog upravljanja i tržišta kapitala, Crna Gora je usvojila niz zakona: izmjene zakona o platnom sistemu, o svojstvu prava vlasništva i o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, novi Zakon o računovodstvu, Zakon o reviziji, izmjene Zakona o tržištu kapitala, kao i zakone o investicionim fondovima i ažuriranje kodeksa korporativnog upravljanja.
Kao dio obaveza iz evropske agende, usvojen je čitav set zakona potrebnih za pet pregovaračkih poglavlja, i to poglavlje 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, zatim poglavlje 4 – slobodno kretanje kapitala, poglavlje 6 – pravo privrednih društava, te poglavlja 11 i 13, za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja i ribarstvo.
Kraj godine trebalo bi da donese još dobrih rezultata i očekuje se da se na Međuvladinoj konferenciji koja bi trebalo da se održi sredinom ovog mjeseca zatvori još pet poglavlja.
Crna Gora je svoj dio posla završila i sada glavnu riječ ima Brisel. Prije svega, svoje mišljenje o ispunjenosti završnih mjerila trebalo bi da da Radna grupa Savjeta EU za proširenje i zemlje u procesu pristupanja.
Sastanci te radne grupe, kako se može pročitati na sajtu Savjeta Evrope, počeće već sjutra i do 12. decembra biće ih pet, te bi njihovo mišljenje o spremnosti Crne Gore da zatvori planirana poglavlja do tada trebalo da bude donijeto. Njihova procjena zatim ide pred Komitet stalnih predstavnika, pa tek onda na usvajanje u SE.
Ipak, u godini koja je pred nama očekuje se još dosta posla. Da bi se ostvario cilj da se okoča tehnički dio pregovora, biće potrebno da se zatvori čak 21 poglavlje, što znači da nas očekuju još mnoga usklađivanja zakona i još reformi.
Napredak površan i lako kvarljiv
Prema ocjeni Popović, najveći problem Crne Gore i dalje su vladavina prava, politička kontrola institucija i partitokratija.
– Napredak postoji, ali je i dalje površan i lako kvarljiv. Imamo pomak na papiru, ali još nemamo pomak u praksi. Građani i dalje ne osjećaju brže, jednostavnije i pravednije procedure, a to je jedina promjena koja se zaista računa. Najveći problem je što se preko deset godina vrtimo oko istih slabosti: nema stvarne vladavine prava, institucije su pod političkim uticajem, a profesionalni kadar se i dalje postavlja po partijskom ključu, a ne po stručnosti. Sve to usporava reformske procese i ostavlja građane bez osjećaja da država funkcioniše jednako za sve. Reforme se i dalje shvataju kao kratki politički projekti, a ne kao dugoročna transformacija javne uprave, pravosuđa i tužilaštva. Zato sve staje čim se reforme dotaknu zone političkog komfora – ističe Popović.
