Skupština Crne Gore nije podržala ni jednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda. Kandidati za sudije Ustavnog suda po predlogu matičnog Odbora bili su Jovan Jovanović i Mirjana Radović. U skupštinskoj proceduri je bio i predlog predsjednika države da Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
Za kandidatkinju predsjednika Milatovića Mirjanu Vučinić glasalo je 16 poslanika, niko nije bio protiv, dok je 44 bilo uzdržano.
Za Jovana Jovanovića glasalo je 45 poslanika, jedan je bio protiv, pet uzdržanih.
Za kandidatkinju Mirjanu Radović glasalo je 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet je bilo uzdržanih.
Milatović: Cilj zarobljen Ustavni sud da bi se rasprodala država
Rasprava u Skupštini Crne Gore o troje kandidata za sudije Ustavnog suda je završena oko 18 sati. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u završnoj riječi rekao je da je očigledna želja da Ustavni sud bude zarobljen kako ne bi davao jasan stav o totalnoj rasprodaji koju sprovodi parlamentarna većina nastavljajući politiku DPS-a iz prošlosti, čemu se on protivi.
“Poštovani građani, bez vladavine prava nema Evrope, a bez Ustavnog suda nema vladavine prava. Istorija sve pamti. Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela državu u EU ili ona koja ju je prodala”, rekao je predsjednik.
Milatović rekao je da poslanici već jednom nijesu izglasali važne stvari za građane Crne Gore.
“Obrazloženje prije mjesec dana je bilo da se čekaju dogovori u okviru radne grupe u odnosu na mišljenje Venecijanske komisije koja je došlo povodom ustavne krize u koju nas je ova Skupština, odnosno parlamentarna većina uvela neustavnim penzionisanjem jedne sutkinje, što je ustavovila i EK i VK. Današnja rasprava još jednom je potvrdila da sve što sam rekao u uvodnom govoru je bila istina. Ovo je sada nastavak iste politike koja sada ima drugo ime”, kazao je Milatović.
Kazao je da je već naredne sedmice spreman da organizuje bilateralne konsultacije kako bi mogao da odgovori na svako pitanje vezano za kandidata kojeg je on predložio.
“Spreman sam da odgovorim svakom poslaniku pojedinačno ukoliko imaju nedoumica. Ali ponavljam, ovdje nema nedoumica, sve su danas razjašnjene”, kazao je on i dodao da u okviru konsultacija neće učestvovati u trgovini.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković pozvao je predsjednicu Ustavnog odbora Jelenu Božović da da završnu riječ, ali ona nije bila u sali. Glasanje će biti obavljeno kasnije.
Živković: DPS će podržati kandidatkinju Milatovića
Poslanik Danijel Živković (DPS) kazao je da dok god poslanici biraju sudije, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta uticaj politike neće prestati.
“Možemo da se zaklinjemo na integritet i moral, ali tu se priča završava. Možemo da se izopštimo na jedan način, a to je da promijenimo Ustav”, istakao je Živković.
On je u odgovoru polsaniku PES-a Vasiliju Čarapiću rekao da će DPS glasati za kandidatkinju koju je predložio Jakov Milatović.
“Potpuno su racionalni razlozi koje je naveo, iako je ne poznajemo toliko, osim referenci koje su ovdje navedeni. A da ste htjeli da razgovarate sa opozicijom, pozvali biste nas i rekli izvolte ovo je naša ponuda, da dođemo do 54 poslanika ili više za izbor sudije Ustavnog suda. Pošto am to nije bitno i pošto ste odlučili da izolujete iz tog procesa 100.000 građana Crne Gore koji glasaju nas na ovoj strani, srećno Vam bilo”, poručio je Živković.
Živković je kazao da je ovdje neko sebi u Tužilaštvu ispisao novu optužnicu, gdje se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata ili pojedinaca, i na taj način preuređuje politička scena.
“Da se razumijemo – niti se žalimo, niti nam pada na pamet. Izdržaćemo mi udar što se tiče naše politike, do kraja”, kazao je Živković.
Dragović: Mi nijesmo protočni bojler
Na opasku Milatovića da je “Radović kandidat PES-a” i da je “to javna tajna”, poslanik te partije Darko Dragović poručio je da su trenutno u Ustavnom sudu dva parničara i jedan krivičar, a da nema stručnjaka iz ljudskih i manjinskih prava, a da je Radović iz te oblasti.
“Gospođa Vučinić je jedna visoko moralna osoba, koja što se tiče državne uprave, ima iskustvo da bude direktor Direktorata… To što Vi smatrate da smo mi najgori saziv Skupštine i da je bilo ko na ulici pozvaniji od nas da bude poslanik, to ne znači da ćemo mi biti protočni bojler. Vaše ustavno pravo je da predložite, a naše da odbijemo”, kazao je.
Predsjedavajuća Zdenka Popović kazala je da poslanik SD Nikola Zirojević narušava red na sjednici. Izrekla mu je dvije opomene, i oduzela riječ, zahtijevajući da napusti salu.
Zirojević je rekao da neće izaći iz sale i da ne pristaje da mu se oduzme riječ. On je tražio pauzu dok se predsjednik države ne vrati u salu, ističući da ovako ne može da se nastavi, jer nema predlagača.
“Samo me fizički možete izvesti iz sale”, kazao je Zirojević.
Nakon pauze, poslanici će se izjasniti da li je Popović prekršila poslovnik izricanjem opomena Zirojeviću.
Branislav Nenezić (SD) zatražio je da se povuku mjere prema Zirojeviću, ističući da nema osnova u poslovniku za takve kazne.
Popović je rekla da je Zirojević vrijeđao tokom diskusije i da neće dozvoliti uvrede.
“Nikome neću dozvoliti da me vrijeđa, ni mene ni druge poslanike”, rekla je Popović, napominjući da je zbog ovakvih stvari već podnijela krivičnu prijavu.
Nakon glasanja, većina poslanika je odlučila da Popović nije prekršila poslovnik.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović je poručio da oni traže „da se poštuje Ustav“.
„Mislimo da nije ispoštovan Ustav i princip meritokratije i zato nećemo podržati kandidata… U ovom slučaju princip meritokratije nisu predloženi najbolji kandidati. Kandidat kog je predložila BS na Ustavnom odboru je imao najbolje reference. Uz to, taj kandidat je i pripadnik manje brojnog, bošnjačkog naroda. Ja postavljam pitanje da li je to što je pripadnik bošnjačkog naroda uticalo na to da bude izabran“, rekao je.
Šef kluba poslanika Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar je rekao da je danas dan kad će imati priliku da vide „zašto u Crnoj Gori imamo najbrojniju Vladu na svijetu“.
„Postavlja se pitanje da li ima većine za izbor sudija Ustavnog suda. Želim da Vas podsjetim, poštovani građani, da je bilo većine kad je trebalo rasprodavati, rekonstruisati Vladu i uvesti još fotelja i privilegija, kad je trebalo usvajati Prostorni plan suprotan mišljenju Agencije za zaštitu životne sredine, a kad je predsjednik predložio kandidata za sudiju Ustavnog suda, nije bilo ni kvoruma. Danas je dan kad će se vidjeti zašto ste se vi formirali“.
Konatar je rekao da URA neće učestvovati „u ovoj predstavi“ i u „simulaicji evropskog puta“. „Mi ne želimo u tome da učestvujemo. Svako može da vrati koje su poruke bile kad je bila rekonstrukcija“, kazao je.
Kako je dodao, nije normalno da kolege kritikuju predsjednika što nije razgovarao sa poslanicima, a isti oni nisu razgovarali sa opozicijom.
„Mi hoćemo da razgovaramo, ali na osnovu principa… Nećemo trgovinu, već da razgovaramo na osnovu principa. I na osnovu principa se razgovaralo i o IBAR zakonima, i o ranijim izborima sudija Ustavnog suda. Sve su to pobjede većine do kojih se došlo zahvaljujući glasovima opozicije. Pokažite građanima zašto ste se formirali. Ako nemate većinu za izbor sudija Ustavnog suda, izvinite se građanima“, istakao je.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je rekao da je većina izigrala Evropsku uniju.
On je istakao da im nije bilo problematično da glasaju Dejana Vukšića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), iako je bio advokat za pripadnike klanova, a jeste da glasaju za Mirjanu Vučinić, jer je „radila za Bemaks“.
„Zbog profesionalnih kvalifikacija gospođe Vučinić, klub poslanika Evropskog saveza će podržati njen izbor“, rekao je.
Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je kazao da se Crna Gora nalazi u krizi.
„Umjesto demokratije, dobili smo partitokratiju… Najodgovorniji su poslanici vladajuće većine, jer njima i pripada odgovornost za izbor sudija Ustavnog suda. Zašto? Zato što državu doživljavaju kao partijski plijen o kom se treba dogovoarati iza kulisa. Aktuelna kriza ima početke još od ljeta prošle godine, kad je sudija Milorad Gogić stekao uslov za starosnu penziju…“, kazao je.
Kako je dodao, nakon ustavne krize iz decembra prošle godine, većina se obavezala da se obrati Venecijanskoj komisiji, koja je odgovorila da penzionisanje sutkinje Dragane Đuranović nije u skladu sa Ustavom.
„Nemojte da nam pričate o vladavini prava i inkluzivnosti, jer se sve svodi na trgovinu. I ova blokada Ustavnog suda je isprovocirana time da sudska vlast ne bi imala adekvatan nadzor i kontrolu u svom radu. Zato nema popune Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda. U ovom trenutku, od sedam sudija Ustavnog suda imamo četiri. Jedan od njih odlazi u penziju do kraja godine. Ako danas ne izaberu jednoga, a neće, jer nema dogovora u vladajućoj većini, ulazimo u anarhiju, jer nema više pritužbe građana koja se može ispitati na Ustavnom sudu“, saopštio je.
Nikolić je dodao da su, dok su bili na vlasti, smogli snage da naprave dogovor sa opozicijom, a sadašnju vlast „ne zanima šta ima da kaže opozicija“.
„Možete da sabirate što zajedno osvojite. To nije demokratija. Demokratija je onaj ko najviše dobije – pojedinačno, ne u koaliciji“, kazao je, dodavši da će do kraja zasjedanja reći stav o Mirjani Vučinić, a da neće glasati za kandidate koje je predložio Ustavni odbor, zbog načina na koji su predloženi, iako smatraju da je bilo kandidata koji imaju dobre biografije.
Šef kluba poslanika Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je ukazao da je izbor sudija Ustavnog suda obaveza.
„Izborom sudija potvrđujemo da ova Skupština poručuje da bez Ustavnog suda nema pravne države“, poručio je.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović kazala je da je procedura bila transparentna, te da se na oglas javilo 13 kandidata.
Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je kazao da je Ustavni odbor predložio dvoje sudija koji su se istakli „po znanju i integritetu, a ne nacionalnoj pripadnosti“.
„Zbog toga smatram da je ovo važan momenat u kom piše da je Crna Gora građanska država“, poručio je.
Govoreći o predlogu Milatovića za izbor Mirjane Vučinić, Čarapić je rekao da je im je dostavljena „biografija na dvije strane“.
Kako je dodao, njima je cilj da se gradi stabilna ustavna sredina – ne samo za njih, jer mogu doći u opoziciju.
Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da je Ustav temelj Crne Gore i da, kada se pogazi, „sve ostalo pada“.
On je to saopštio na sjendici parlamenta, na kojoj bi trebalo da se glasa o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda.
Milatović je ranije za sutkinju tog suda predložio advokaticu Mirjanu Vučinić. Ustavni odbor predložio je prošle sedmice parlamentu da za sudije izabere zamjenicu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića.
Milatović je rekao da je Crna Gora ponovo, već mjesecima, suočena sa krizom: „tihim urušavanjem institucija i pretvaranjem ustavnog poretka u političku trgovinu i namirivanje interesa pojedinaca i partija.“
„Ovo obraćanje nema za cilj da nekoga ubijedi da glasa za ili protiv, već da podsjeti da postoje stvari sa kojima se ne trguje. Ustav je temelj Crne Gore. I kada se pogazi, sve ostalo pada. Ovo je lekcija koju očigledno nijesmo naučili iz loših višedecenijskih praksi.“
Ustavni sud je, ističe, institucija koja ne pripada nijednoj vlasti, nijednoj partiji; već svim građanima.
„On je štit od samovolje većine u Skupštini i posljednja linija odbrane prava i pravde. Kada taj štit oslabi, kad postane dio političke trgovine, onda više nema demokratske države, već imamo sistem u kojem moć stoji iznad zakona.“
Tu moć, koja je, kako je rekao, „godinama bila u rukama jedne partije“, građani su pokušali da promijene 2020. godine.
„Ali danas, pet godina kasnije, gledamo iste obrasce, iste fotelje, samo neke druge partije i neke druge ljude. A to nije promjena koju su građani željeli, niti ona za koju su glasali.“
Ističe da je mjesecima upozoravao da Ustavni sud funkcioniše „na ivici kolapsa“, sa svega četiri od sedam sudija.
„Danas će se, kao rezultat partijsko-političke trgovine, možda izabrati dvoje novih sudija, što će spriječiti potpunu blokadu. Ali, suštinsko pitanje ostaje: da li time jačamo nezavisnost Ustavnog suda, ili ga dodatno pretvaramo u partijski sud? Jer ako u sud biramo po partijskoj formuli, tada krizu ne rješavamo; samo je odlažemo“, poručio je Milatović.
„Sa druge strane, ukoliko nijedan od troje predloženih kandidata danas ne bude izabran, bio bi to uvod u potpuni kolaps sistema i podstrek za još veće političke kalkulacije do drugog kruga glasanja. Praktično uvod u potpunu blokadu Ustavnog suda, za koju bi neko morao snositi političku odgovornost“, dodao je.
„Danas živimo u državi u kojoj se usvajaju zakoni za koje svi znamo da su neustavni, da su protivni javnom interesu, i koji će ostati na snazi jer nema funkcionalnog Ustavnog suda, a možda i nakon toga – ukoliko Ustavni sud dobije formu kakvu je imao za vrijeme prethodne vlasti. U državi u kojoj građanin kome je povrijeđeno pravo ne može dobiti efikasnu institucionalnu zaštitu. U državi u kojoj se izbor sudija koristi kao moneta političkog potkusurivanja“, rekao je Milatović.
Pitao je da li danas građani vjeruju institucijama. „Mislim da ne vjeruju. Nažalost, ništa više nego za vrijeme prethodne vlasti.“
Kaže da je kao predsjednik države iskoristio svoja ustavna ovlašćenja i još prije mjesec dana zatražio vanrednu sjednicu, sa jednom tačkom dnevnog reda: izbor sudije Ustavnog suda. Umjesto rasprave, kako je rekao, „dobili smo bježanje od odgovornosti.“
Građani znaju, kaže Milatović, da to nije bio politički potez. „To je bila poruka: da Ustav može da čeka, da građani mogu da čekaju, kao što već pet godina čekaju pravdu i promjene.“
Milatović je rekao da je predložio Mirjanu Vučinić za sutkinju Ustavnog suda jer je to bila odluka zasnovana na biografiji, a ne na partijskoj pripadnosti.
On je pročitao njenu biografiju pred poslanicima.
„Mirjana Vučinić rođena je 1967. godine u Podgorici, gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 1989. godine. Od 1990. godine do 1992. godine radila je u Ustavnom sudu Crne Gore. U Republičkom fondu zdravstva radila je u periodu 1992-1995. godina, a dio 1995. godine radila je u Upravi za nekretnine. Te godine položila je i pravosudni ispit. U periodu od 1995-2006. godine radila je u Republičkom fondu penzijskog i invalidskog osiguranja. Od 2006. godine pa do današnjeg dana uspješno se bavi advokatskim poslom. Tokom bogate pravničke karijere Vučinić je, pored redovnog radnog angažmana, učestvovala u izradi brojne zakonske i podzakonske regulative. Obavljala je poslove supervizora prilikom izrade planova integriteta u sudstvu i tužilaštvu i bila ispitivač u komisiji za polaganje ispita za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (2021-2022. godina). Nalazi se na listi istaknutih stručnjaka Uprave za ljudske resurse za provjeru znanja, sposobnosti i kompetencija kandidata po javnim i internim oglasima za popunu radnih mjesta u državnim organima.“
Navedeno ukazujem, kako je rekao, da Mirjana Vučinić posjeduje zavidno pravničko iskustvo, 35 godina iskustva u državnoj upravi, pravosuđu i advokaturi.
„Njeno ime nije proizvod dogovora u zatvorenoj sobi. I upravo zato je danas vjerovatno nećete izabrati. Jer danas, u Crnoj Gori, nije problem što nemamo stručne ljude, već što ih ne biramo. Zato što i dalje mislite da je bolje imati poslušne, nego sposobne.“
Možda će, kako je kazao, druga dva kandidata biti izabrani.
„Neću o njima govoriti lično. Ali reći ću o sistemu koji takav izbor omogućava. Jer u zemlji koja želi da bude članica Evropske unije, izbor sudija Ustavnog suda ne smije biti plod političkih dogovora već isključivo stručnosti, znanja i integriteta predloženih kandidata.I zato se ne radi o tome ko će danas biti izabran. Radi se o tome kakvu Crnu Goru biramo. Da li biramo po znanju, ili po poslušnosti? Da li želimo Ustavni sud koji brani Ustav, ili sud koji brani interese pojedinaca i njihovih partija“, pitao je Milatović.
Rekao je i da je u parlamentu juče izglasan zakon za koji „svi znate da je protivustavan“.
„Još jednom se pokazalo da realizacija trenutnih partijskih dogovora ne može da čeka i stvari se rješavaju promptno i na štetu javnog interesa. Zato danas nije u pitanju moj predlog. U pitanju je izbor svakog poslanika i to između funkcionalne države i besudne zemlje.“
Poručuje da se Evropska unija ne gradi deklaracijama, konferencijama i „dogovorima iza zatvorenih vrata“, već institucijama koje rade po zakonu.
„Bez nezavisnog Ustavnog suda, nema vladavine prava. Bez vladavine prava, nema Evropske unije. Bez pravde, nema povjerenja. Brisel gleda današnju sjednicu, ne zbog imena koja su na dnevnom redu, već zbog poruke koju ovaj dom šalje. Da li Crna Gora ima snage da bude evropska država, ili ostaje talac političkih igara? Evropa nije parola, Evropa je radna akcija. Dan po dan, zakon po zakon, reforma po reforma. I zato kažem: vrijeme je da završimo posao“, rekao je Milatović.
Kazao je i da je mandat dobio od građana, na direktnim izborima, i da njegova suština nije u tome da se svidi partijama, već da štiti državni interes i pravni poredak. „Zato sam danas ovdje, da vas podsjetim da Ustav nije oružje jednih protiv drugih, već krov naše zajedničke kuće u kojoj svi živimo. Ako ga porušimo, svi ćemo ostati bez zaštite. I niko neće imati gdje da se skloni“.
Rekao je da zato ne poziva poslanike da glasaju za njegov predlog, već da glasaju za principe: „Za Ustavni sud koji brani pravo, a ne partije i političke dilove. Za Crnu Goru koja zna da evropski put vodi kroz institucije koje imaju povjerenje građana.“
Vrijeme je, kako je rekao, da pokažemo da Crna Gora nije samo država političkih interesa, već država zakona.
„Vrijeme je da završimo posao koji su od nas tražili građani: da im vratimo povjerenje u državu koja radi za njih, a ne za interese pojedinaca i političkih partija. Ne pristajem da Crna Gora stoji. Vrijeme je da mijenjamo sistem i gradimo ljepšu i bolju Crnu Goru“, poručio je Milatović.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas je u Tivtu rekla da je sa domaćinima u Crnoj Gori, između ostalog, razgovarala i o potrebi kompletiranja sastava Ustavnog suda izborom četvoro novih sudija, jer „to treba i može ojačati vašu demokratiju“.
Istakla je da je važno da se u tom smislu „bez odlaganja primijene preporuke Venecijanske komisije“.
Sa potrebom kompletiranja sastava Ustavnog suda složio se i premijer Milojko Spajić, koji je pozvao poslanike da što prije izglasaju nove sudije i da u tom procesu „svi imaju u vidu evropsku perspektivu Crne Gore, a ne pojedinačne političke interese“.
Kazao je da je manje bitno kada će Crna Gora zatvarati pojedinačna poglavlja, ali da se stalno radi na svim preostalima sa ciljem da se sva zatvore do kraja 2026.
