Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Sešadri, a činili je Serhan Čevič, Amit Kara i Džiašiong Jao, boravila je u Podgorici od 15. do 26. septembra i sastala se sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, ministrom finansija Novicom Vukovićem, guvernerkom Centralne banke Irenom Radović, kabinetom premijera, poslanicima, državnim zvaničnicima, predstavnicima privatnog i finansijskog sektora, akademskom zajednicom i diplomatskim korom.
Na kraju posjete, misija je izdala sljedeću izjavu.
Najnovija dešavanja i izgledi
Faza ekonomskog oporavka nakon pandemije je završena. Ekonomija je rasla u prosjeku oko 9% tokom 2021–2023. Oporavak je bio snažan zahvaljujući naglom povratku međunarodnog turizma, prilivu migranata iz Rusije i Ukrajine, kao i fiskalnim stimulansima. Međutim, ekonomski rast se usporio na 3,2% u 2024, a najnoviji podaci pokazuju da ostaje na tom nivou i u prvoj polovini 2025. To ukazuje da je ekonomija dostigla svoj proizvodni potencijal. Kao i u regionu, inflacija je ponovo u porastu, djelimično zbog rasta plata. Nakon naglog pada sa vrhunca od 13% u 2022. na samo 1% u septembru 2024, inflacija je porasla na 4,6% u avgustu 2025, dok je osnovna inflacija (bez hrane i energije) iznosila 3,7%.
Očekuje se da će rast ostati oko sadašnjeg nivoa i u srednjem roku, dok će inflacija postepeno slabiti. Prema osnovnoj prognozi, rast u 2025. biće 3,2%, zasnovan na preliminarnim pokazateljima umjerene ljetnje turističke sezone. Za period 2026–2030. očekuje se rast na sličnom nivou, u skladu sa potencijalnim rastom ekonomije. Inflacija će ostati povišena ove godine (prosječno 4% mjesečno), da bi se srednjoročno približila 2%.
Fiskalna politika
Fiskalni pritisci postepeno rastu. Očekuje se da će budžetski deficit porasti sa 2,9% BDP-a u 2024. na 3,5–3,7% BDP-a ove godine. Bez novih mjera za ograničavanje rashoda i povećanje prihoda, deficit će nastaviti da raste, prelazeći 4% BDP-a do 2030. To je uglavnom zbog rasta dugoročnih socijalnih troškova (zdravstvo i penzije) usljed starenja stanovništva, kao i većih izdataka za odbranu. Javni dug bi do 2030. mogao porasti na oko 65% BDP-a.
MMF preporučuje cilj uravnoteženog primarnog budžeta. To bi zahtijevalo ograničavanje rasta plata u javnom sektoru, ukidanje neproduktivnih poreskih izuzeća, te čuvanje prihoda od koncesija za aerodrome. Nakon tri godine, biće potrebne dublje strukturne reforme – reforma državne službe, vezivanje starosne granice za penzionisanje za očekivani životni vijek, efikasnije trošenje u zdravstvu, bolje ciljane socijalne pomoći i jače planiranje javnih investicija.
Neophodno je i jačanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i uspostavljanje nezavisnog fiskalnog savjeta.
Klimatske promjene
Montenegro se obavezao da smanji emisije za 55% do 2030. i 60% do 2035. (u odnosu na 1990), te da ukine proizvodnju struje iz uglja do 2041. Usklađivanje cijene ugljenika sa EU standardima dovešće do rasta cijene struje. Zemlja je izložena rizicima od suša, požara i poplava, pa su potrebne investicije u otpornu infrastrukturu.
Finansijski sektor
Bankarski sektor ostaje stabilan, sa dobrim pokazateljima kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive. Krediti rastu, a cijene nekretnina su znatno porasle. CBCG je povećala kapitalne zahtjeve banaka i treba da nastavi pažljivo praćenje, posebno gotovinskih kredita i tržišta nekretnina.
Razvojna banka (RBCG) treba da se drži svog tradicionalnog mandata – olakšavanje pristupa kreditu u sektorima koje komercijalne banke slabije pokrivaju. MMF upozorava da se izbjegava širenje na depozitne poslove i platni sistem, zbog rizika za stabilnost.
CBCG mora ostati nezavisna i kadrovski osnažena, jer će po ulasku u eurozonu imati i nove monetarne nadležnosti.
Strukturne politike
Potrebna je diversifikacija rasta – manje oslanjanja na turizam, više ulaganja u obnovljive izvore energije, digitalnu ekonomiju i mala i srednja preduzeća. Rast treba preusmjeriti sa potrošnje na investicije.
Važno je da rast plata prati rast produktivnosti – u suprotnom, prijeti spirala cijena i plata i gubitak konkurentnosti. Programi Evropa sad su smanjili „koverta“ i povećali formalno zapošljavanje, ali izazovi ostaju.
Statistički podaci
Metodologija prikupljanja podataka o turizmu mora da se prilagodi novim uslovima, naročito razlikovanju turista od migranata i njihovih izdataka. Potrebna je bolja koordinacija MONSTAT-a, Ministarstva turizma i lokalnih turističkih organizacija.
Tim MMF-a zahvaljuje vlastima i svim sagovornicima na gostoprimstvu i konstruktivnim diskusijama.
