Kombinacija oštre kaznene politike i snažnih preventivnih mjera može stegnuti obruč oko potencijalnih piromana – kaže za Pobjedu advokatica Azra Jasavić, dodajući da bi Crna Gora trebalo da se ugleda na Grčku po pooštravanju kazni za podmetanje požara, te da bi, recimo, kazna od 10.000 eura imala preventivni efekat.
Dok požari danima gutaju šume, maslinjake i sela u Crnoj Gori, a dim guši gradove, postavlja se pitanje hoće li država i dalje moliti stanovnike da budu oprezni ili će ih prisiliti zakonom da to budu? Požari na otvorenom nijesu uvijek posljedica namjerne paljevine, često nastaju i zbog obične ljudske nepažnje. Primjeri pokazuju da je dovoljno da neugašena cigareta, nekontrolisano paljenje trave ili odlaganje stakla na suncu mogu da izazovu veliki požar. Dok piromani namjerno izazivaju vatru, čest je uzrok i nepromišljenost koja može imati jednako razorne posljedice.
Advokatica Jasavić smatra da je ključ rješenja vatrene stihije koja pustoši Crnu Goru u pooštravanju kaznene politike po ugledu na Grčku koja je nakon katastrofalnih požara 2023. godine odlučila da promijeni pristup, i to radikalno.
– Svakako se kaznena politika mora pooštriti. Podsjetiću da su Grci nakon požara 2023. najavili da će se izazivanje požara kažnjavati novčanim kaznama do 50.000 eura i kaznom zatvora do 10 godina – kaže Jasavić.
Podsjetila je da crnogorski krivični zakonik predviđa zatvor od jedne do osam godina za one koji izazivanjem požara ili eksplozije dovedu u opasnost život ljudi ili imovinu vrijedniju od 20.000 eura.
– Ukoliko je požar podmetnut na mjestu okupljanja većeg broja ljudi, kazna raste do deset godina. Nehat se blaže sankcioniše – zatvorom do tri godine – precizira Jasavić.
Da li će Crna Gora imati snage i političke volje da taj model prilagodi i primijeni, ostaje otvoreno pitanje, ali je izvjesno da će bez odlučnih mjera požarna sezona svake godine biti sve skuplja i opasnija
