Crnogorska i Barska plovidba se ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima, jer obje imaju negativan kapital.
To je na tematskoj konferenciji o spasu Crnogorske plovidbe, saopštio ministar pomorstva Filip Radulović.
Radulović je prethodno kazao da Vlada razmatra model spajanja dvije kompanije kako bi se izvukle iz problema u poslovanju, ali je sada naglasio da to nije moguće.
“Po Zakonu o privrednim društvima ne mogu da se spoje. To nije uopšte moguće jer kompanije jer imaju negativan kapital. Tako da to nije opcija”, naglasio je on.
Ministarstvo je nedavno predložilo ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji ove dvije firme a razlog za to je što Crnogorska praktično došla pred stečaj, pa će najkasnije do juna naredne godine Barskoj morati vrati milion eura, koliko će joj ova kompanija po planu uplatiti avansno radi zakupa brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”. Crnogorska će Barskoj morati da ustupa i devet odsto svih prihoda koje bude ostvarila u narednom periodu.
Radulović je dodao da je stanje u Crnogorskoj prilično loše, da duguju državi 37 miliona eura a da je ključni problem bio kredit koji nisu mogli da otplate i zbog kojeg je blokiran račun.
On je ponovio da Crnogorska ima dva broda čija je vrijednost oko 30 miliona eura, te da bi bila šteta da ih izgube pa zato vjeruje da su došli do rješenja.
“Plan je privremeno rješenje. Vlada me je zadužila da do kraja godine nađemo model da se izbjegne stečaj i sačuvaju radna mjesta i imovina. O širenju flote i prodaji još nema priče, daleko smo od toga”, kazao je Radulović.
Direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je naglasio da je na čelo kompanije stupio u februaru i da su dugovi ka državi nastali jer brodovi prethodno nisu izdavani za 14.000 dolara i po biznis planu, već za 5.000 – 7.000 dolara dnevno firmi “Sea pioneer”. Naglasio je da je država zato morala da vraća dio kredita, pa se akumulisao dug.
U februaru je kako tvrdi, i tržište bilo loše pa su brodovi izdati za 7.750 dolara po danu, što je ispod cijene održavanja.
Dodao je da su imali aranžman sa unajmiteljom kompanijom “Global American Transport”, koja im je ostala dužna oko 425.000 eura pa su pokrenuli arbitražu da to naplate, te da je dug došao do 700.000 eura. Tvrdi da je u međuvremenu i brod “21. Maj” ostao u februaru zaglavljen u Alžiru, jer “Global American Transport” nije platio 450.000 dolara za gorivo firmi “Dan bukerting”, pa su novac obzbijedili tako što su narednom unajmitelju najam snizili za 2.500 dolara za 20 dana.
To ih je kako navodi koštalo 50.000 dolara, dok su ukupan iznos vraćali kroz najamnine tog broda narednih dva i po mjeseca, pa nisu imali prihode. Tadić navodi da zato nisu mogli vratiti overdraft kredit “Prvoj banci” pa je račun blokiran.
“Sve je to uticalo i zato smo se obratili Ministarstvu. Nema duga prema “Exim” banci, samo prema državi”, naglasio je on i dodao da je bilo kašnjenja pri isplati plata i obaveza ka dobavljačima.
Istakao je da je minimalni dnevni zakup broda za održivo poslovanje 8.000 dolara, te da to ne uključuje profit, remont, obnove flote…
Upitan da li će Skupština akcionara Crnogorske glasalu za Vladin plan, naglasio je da to zavisi od predstavnika Vlade jer će odluka biti obavezujuća ali da je najvažnije da se problem poslovanja riješi.
Na pitanje o izjavi predsjednika Opštine Vladimira Jokića, da mu nije jasno zašto Crnogorska ulazi u ovakav aranžman iako je prije neki dan mogla da ima novi ugovor o tajm čarteru jednog svog broda pod povoljnijim uslovima, Tadić je pojasnio da taj model nije optimalan.
“Tajm čarter nije optimalan, donosi gubitke i trebalo bi ga mijenjati. Razumijem Jokića, štiti privredu ali dovoljno upoznat za cijelom situacijom”, kazao je Tadić.
Direktor Barske plovidbe Boris Mihailović je naglasio da su podržali Vladin plan jer bi ta kompanija za nekoliko godina vjerovatno došla u istu situaciju.
Naglasio je da su njihovi brodovi godinu dana u najmu ta 11.500 dolara dnevno te da su likvidni, te da će korišćenjem četiri broda pokriti eventualne minuse ovakve saradnje sa Crnogorskom.
“Očekujemo da će četiri broda transformisati poslovanje to je proces koji će trajati tri, četiri godine i omogućiti promjenu načina poslovanja. Barska ima rate do kraja 2032. Godine i dug od oko 25 miliona eura”, kazao je Mihailović.
