Postavljanje ljudi koji nijesu obavještajci na čelo agencija za nacionalnu bezbjednost donosi demokratizaciju, ali i izazove…
Piše: Predrag Zečević
U posljednjim decenijama, sve više evropskih zemalja odlučuje da čelnike svojih agencija za nacionalnu bezbjednost bira izvan tradicionalnog okvira profesionalaca iz bezbjednosnog sektora. Ovaj trend ima za cilj da obezbijedi veću civilnu kontrolu, unaprijedi transparentnost i odgovornost, ali i prilagodi rad ovih agencija savremenim globalnim izazovima.
Tradicionalno, na čelu obavještajnih agencija nalazili su se vojni oficiri, policijski stručnjaci ili obavještajci s dugogodišnjim iskustvom unutar sistema. Međutim, sve češće se imenuju direktori s iskustvom u diplomatiji, pravu, ekonomiji ili nekoj drugoj oblasti, što donosi specifične prednosti, ali i izazove.
Njemačka: Pravo i digitalna era
Na čelo Savezne obavještajne službe (BND) 2016. godine imenovan je Bruno Kahl, pravnik i bivši šef kabineta ministra finansija Volfanga Šojblea. Bez prethodnog iskustva u obavještajnom sektoru, Kahl se fokusirao na reforme i prilagođavanje rada agencije digitalnoj eri. Dok su ga mnogi hvalili zbog inovativnog pristupa, njegov nedostatak operativnog znanja izazvao je određene tenzije unutar sistema.
U Britaniji diplomate na čelu MI6
U Velikoj Britaniji, imenovanje bivšeg diplomate i nekarijernog obavještajca Alexa Youngera na čelo MI6 pokazalo je prednosti u međunarodnim odnosima i strateškom radu. Younger je unaprijedio saradnju s međunarofnim partnerima i osigurao bolje pozicioniranje agencije u globalnim obavještajnim mrežama. Ipak, sporiji proces prilagođavanja na obavještajne operacije bio je predmet kritika.
Francuska: Fokus na međunarodnu saradnju
Francuska Generalna direkcija za vanjsku bezbjednost (DGSE) imenovala je diplomatu Bernarda Bajoleta 2013. godine. Njegovo diplomatsko iskustvo bila je ključno za jačanje međunarodne saradnje i modernizaciju obavještajne politike. Međutim, unutar sistema se pojavio otpor zbog njegovog nedovoljnog angažmana na operativnim zadacima.
Poljska: Politizacija obavještajnog rada
U Poljskoj, postavljanje političkih lidera poput Mariusza Kamińskog na čelo Agencije za unutrašnju bezbjednost (ABW) izazvalo je podijeljene reakcije. Dok su neki hvalili smanjenje uticaja starijih kadrova iz komunističke ere, drugi su kritikovali optužbe za politizaciju agencije i zloupotrebu ovlašćenja.
Španija: Pravna i diplomatska pozadina
U Španiji, direktor Nacionalnog obavještajnog centra (CNI) često dolazi iz političkog ili pravnog miljea. Félix Sanz Roldán, s iskustvom u vojsci i diplomatiji, unaprijedio je povjerenje javnosti u rad službe i ojačao vezu s državnim institucijama.
Imenovanje čelnika izvan bezbjednosnog sektora donosi niz prednosti:
1. Jačanje političke neutralnosti: Vanjski direktori su manje podložni unutrašnjim frakcijama i dugogodišnjim lojalnostima unutar sektora.
2. Bolja povezanost s politikom: Takvi čelnici često imaju šire razumijevanje političkih i strateških ciljeva države.
3. Transparentnost i odgovornost: Civilni direktori unose veću odgovornost prema javnosti i demokratizaciju sektora.
4. Prilagođavanje globalnim izazovima: Stručnjaci iz prava, ekonomije i tehnologije često bolje razumiju prijetnje poput sajber kriminala i ekonomskog špijuniranja.
Izazovi i skepticizam
Ipak, postavljanje lidera izvan sistema nije bez rizika:
1. Manjak operativnog iskustva: Obavještajni rad zahtijeva specifična tehnička i proceduralna znanja, što vanjski lideri često nemaju.
2. Skepticizam unutar sistema: Profesionalci mogu pokazati otpor prema liderima izvan sektora, što utiče na moral i saradnju.
3. Politizacija rada agencije: Rizik zloupotrebe za političke ciljeve je prisutan, naročito u zemljama sa slabijim institucijama.
4. Sporiji proces odlučivanja: Nedostatak iskustva u obavještajnom radu može otežati donošenje ključnih odluka.
Balans između inovacija i stručnosti
Imenovanje čelnika van sistema na čelo obavještajnih agencija predstavlja korak ka modernizaciji i demokratizaciji, ali uspjeh zavisi od balansiranja strateških i operativnih odgovornosti. Iskustva Njemačke, Francuske i Velike Britanije pokazuju da je ovakav pristup moguć, ali zahtijeva prilagođavanje izazovima.
Postavljanje čelnika izvan sektora može biti simbol transparentnosti i modernog liderstva, ali pod uslovom da agencija zadrži profesionalizam i efikasnost u suočavanju s domaćim bezbjednosnim prijetnjama. Uloga čelnika nije samo da vodi, već i da stvori povjerenje unutar agencije i poveže njen rad s nacionalnim i međunarodnim interesima.
Upravo to će biti glavni zadatak novog šefa crnogorskog ANB-a Ivice Janovića.
