Za Alijom Balijagićem, koji je osumnjičen da je 25. oktobra u selu Sokolac ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, bezuspješno se traga duže od tri sedmice. Kako vrijeme odmiče, sve je veći strah kod mještana bjelopoljskih sela, ali i na seoskom području pljevaljske opštine, budući da je opasni i naoružani bjegunac poslednji put viđen u tamošnjem selu Obarde.
Za Balijagićem neprekidno i intenzivno tragaju pripadnici policije i vojske. Potraga se u međuvremenu proširila i na pogranični dio Srbije, gdje su takođe angažovane jake policijske snage, ali Balijagić još nije lociran. Mještani Vraneške doline za sjutra su najavili blokadu magistralnog puta u Slijepač Mostu, a njihov osnovni zahtjev odnosi se na ostavke čelnika policije.
“Kako objasniti običnim ljudima da, i pored angažovanja tolikog broja policajaca, nijesu u stanju da nađu Balijagića? Predlagali smo da se krene na drugi način, da se, pored potrage, objavi da svakome ko da pouzdanu informaciju ili ukaže na trag koji vodi do Balijagića slijedi novčana nagrada. Treba objaviti i da će njegovi eventualni jataci podleći krivičnoj odgovornosti. Budući da se potraga ne pomjera s mrtve tačke, neko za sve ovo mora snositi odgovornost. Zbog toga smo za ponedjeljak, u 12 sati, planirali da na Slijepač Mostu blokiramo magistralu i s tog mjesta ćemo zatražiti ostavke čelnih ljudi iz policije”, kazao je Vesko Gogić, predsjednik mjesne zajednice Tomaševo, kojoj pripada selo Sokolac u kom se dogodilo dvostruko ubistvo.
Predsjednik mjesne zajednice Pavino Polje Slobodan Leković ističe da svi s nestrpljenjem iščekuju vijest da je bjegunac uhvaćen.
“Nadamo se da će se ova agonija konačno završiti. Strah se uvukao među ljude. Nikada se kod nas preko dana nijesu zaključavale kuće. Sad se to radi. Problem je što ima dosta kuća u kojima su ostali samo starci”, kaže Leković.
Nekoliko škola prešlo je na onlajn nastavu kada je saopšteno da se naoružani bjegunac nalazi na slobodi. To su OŠ “Krsto Radojević” u Tomaševu s područnim odjeljenjima na Sokolcu i u Potrku, kao i OŠ “Milovan Jelić” u Pavinom Polju s područnim odjeljenjima. Ne rade ni škole u Sutivanu i Kanjama s područnim odjeljenjima.
Prema riječima Ljubice Bugarin, direktorice osnovne škole u Tomaševu, onlajn nastava se odvija otežano, jer se sve radi preko vajber aplikacije.
“A ima dosta učenika koji nemaju mobilne telefone ili im je signal slab. Zbog toga svi s nestrpljenjem čekamo da se đaci vrate u školske klupe”, kazala je Bugarin i dodala da u matičnoj školi nastavu pohađaju 62 đaka, u područnom odjeljenju na Sokolcu tri, a u Potrku jedan učenik.
U matičnoj školi u Pavinom Polju i u četiri područna odjeljenja na Grabu, u Bliškovi, Mahali i na Kovrenu, prema riječima direktorice Marijane Đalović, nastavu pohađaju 83 đaka.
“Realizujemo onlajn nastavu, ali svi znamo da ona ni u kom slučaju ne može zamijeniti neposredni kontakt s učenicima. Zbog toga smo, zajedno s rukovodstvom škola u Sutivanu i Kanjama, tražili od MUP-a Crne Gore procjenu bezbjednosne situacije, kao i mišljenje Ministarstva prosvjete da li možemo da nastavimo s radom u učionicama. Nama je najvažnija bezbjednost đaka i nastavnika, a s obzirom na to da su mala odjeljenja sve se može nadoknaditi”, rekla je Đalović.
Teško da bi mogao opstati u pećinama
Proteklih dana mogle su se čuti i tvrdnje da u pograničnom području ima mnogo pećina u kojima bi se Baliajgić mogao pritajiti.
Jedan od najboljih speleologa u Crnoj Gori Željko Madžgalj kazao je za “Dan” da su skoro sve pećine na području Vraneša nepristupačne izuzev za one koji se kreću s potrebnom opremom.
“U pećinama je temperatura prilično niska, između osam i deset stepeni Celzijusovih, a s obzirom na nisku vlažnost vazduha, subjektivni osjećaj je da je temperatura još niža. Zbog toga je u ovim hladnim danima teško opstati u tim pećinama duže vremena jer dolazi do podhlađivanja”, objašnjava Madžgalj.
Dodaje da je sačinjena mapa pećina na području bjelopoljske opštine i da ih ima 130.
“U gornjem dijelu Vraneša – u Baricama i na Sokolcu – uglavnom su jame u kojima je nemoguće da boravi čovjek. U kanjonu Vranštice, Lještanice, pa dalje prema kanjonu Ćehotine ima manjih i većih pećina. Opstanak u manjim pećinama je nekako i izvodljiv, ali se u zimskom periodu praktično ne može opstati u njima i nijesu pogodne za duži boravak”, ističe ovaj iskusni speleolog.
Pećine su, dodaje on, dosta skrivene i ko ne poznaje to područje teško može da ih nađe.
