Trend “odliv mozgova’’ dugogodišnji je problem crnogorskog društva. Prema podacima popisa stanovništva preko 44 hiljade državljana Crne Gore školuje se i radi u inostranstvu, od čega je najviše onih između 20 i 29 godina starosti. Kao razlog za odlazak, najviše njih navodi društveno političku situaciju, nizak životni standard i slabe prilike za rad. Iz nevladinih organizacija poručuju da je ključ u rukama donosioca odluka.
Društveno politička situacija u Crnoj Gori- problemi u javnoj upravi, vladavini prava, zdrastvenom i obrazovnom sistemu, glavni su razlozi zbog kojih se mladi odluče da napuste domovinu, pokazala su istraživanja Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu. Pristup tržištu rada drugorangiran je motiv za odlazak mladih, a prema poslednjim podacima od 44 hiljade onih koji žive i rade u inostranstvu su mladi dobi između 20 i 29 godina.
“Marginalizacija određenih zanimanja, te smanjen pristup prilikama za usavršavanje. Tek na trećem mjestu nalazi se životni standard i niska primanja, na četvrtom nalazi se želja mladih da istraže kvalitetnije obrazovne sisteme, dok se na petom mjestu našla želja za upoznavanjem svijeta i novih kultura“, kazala je za Gradsku RTV, Katarina Gačević iz Organizacija Crnogorskih studenata u inostranstvu.
Nepovoljan položaj mladih i nezadovoljstvo životom iz godine u godinu postaje sve izraženije, pa tako 50 odsto njih želi da napusti Crnu Goru, podaci su istraživanja Centra za građansko obrazovanje.
“Institucije sistema su ključne, koje moraju da stvore atmosferu u kojoj su mladi ljudi prepoznati kao veliki resurs u ovom društvu. U redu je poći i školovati se sa strane, u redu je poći i pokupiti neka znanja i vještine koji naš ovdje sistem ne može da im pruži, ali je važno da im osiguramo mjesto u društvu kad se oni vrate’’, napoominje Miloš Knežević, koorinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje.
Prilike za odlazak u inostranstvo postale su sve dostupnije, a veliki broj onih koji ih iskoristi ne želi da se vrati u Crnu Goru.
“O povratku u Crnu Goru u nekom trenutku, razmišljalo je 60 odsto naših ispitanika, dok 86 posto ispitanika želi da na neki način doprinese razvoju Crne Gore, ali ne žele da to pod svaku cijenu bude iz Crne Gore već iz inostranstva. Kada govorimo o razlozima zašto žele ili ne žele da se vrate, razlozi zašto ne su vrlo slični onima zbog kojih odlaze. Tu imamo nedostatak poslovnih prilika, zatvorenost našeg društva za promjene’’, objašnjava Gačević.
Iz Centra za građansko obrazovanje kažu da povratak u domovinu otežava i činjenica da mladi tada vide da je domaći obrazovni sistem stvorio hiperproduckiju raznih profila koji ne mogu da nađu adekvatno zanimanje. Po podacima dobijenih popisom stanovništva crnogorsko društvo stari i mladi sve više odlaze, a civilni sektor institucijama sistetam na to ukazuje godinama poručuje Knežević. Rješenje je, saglasni su naši sagovonici, u rukama donosioca odluka koji moraju zaustaviti trend “odliva mozgova“.
