Crnogorsko pravosuđe ostaje jedno od najkritikovanijih sektora u izvještajima Evropske komisije i američkog Stejt departmenta, usljed visokog broja neriješenih predmeta i percipirane neefikasnosti i korupcije. Zbog toga se sa pravom postavlja pitanje opravdanosti povećanja plata sudijama.
Piše: Predrag Zečević, ekonomski analitičar
I pored brojnih reformi i dodatnog finansiranja, broj neriješenih predmeta prelazi 50.000, što ozbiljno ugrožava pravnu sigurnost i povjerenje građana.
Neefikasnost sudstva je vidljiva nakon serije mafijaških ubistava u Crnoj Gori, zašto glavnu odgovornost snosi sudstvo jer nije blagovremeno donijelo odgovarajuće presude.
U isto vrijeme, plate crnogorskih sudija su među najvišima u javnom sektoru, često iznad primanja ministara i poslanika, koji se nalaze na vrhu državne administracije. Izuzetak su sudije osnovnih sudova, koji sa prosječnom platom nešto većom od 1.300 eura zaslužuju povišicu.
Plate i privilegije
Sudije osnovnih sudova imaju početnu platu od oko 1.150 eura, dok sudije viših sudova i specijalizovanih institucija zarađuju između 2.000 i 3.000 eura mjesečno, što je značajno iznad prosjeka u odnosu na druge državne funkcionere. Na primjer, ministri u Vladi Crne Gore primaju uglavnom između 1.600 i 1.800 eura mjesečno, dok poslanici imaju prosječno 1.700 eura. Uprkos tome, Udruženje sudija insistira na dodatnom povećanju zarada i donošenju posebnog zakona koji bi regulisao isključivo sudijske plate.
Neopravdano nezadovoljstvo
Ovakvi zahtjevi izazvali su oštre reakcije u javnosti, posebno zbog neujednačenog stanja u pravosudnom sistemu. Dok sudije primaju relativno visoke plate, drugi zaposleni u pravosuđu, poput administrativnog osoblja, ostaju nedovoljno plaćeni. Takođe, visina zarada sudija u neskladu je sa efikasnošću rada – veliki broj neriješenih predmeta ukazuje na nedostatke u organizaciji i postupcima.
Prema programu Evropa sad 2, plate sudijama od sjutra biće veće za 100 do 150 eura.
Neophodnost vetinga prije povećanja plata
U ovakvim okolnostima, opravdano se postavlja pitanje neophodnosti procesa vetinga prije eventualnog povećanja plata. Veting, odnosno temeljna provjera profesionalnog i etičkog integriteta sudija, bio bi ključan za povratak povjerenja građana i osiguranje da sudije sprovode zakon dosljedno i efikasno. Proces bi omogućio da se identifikuju sudije koje odgovorno obavljaju svoje dužnosti, čime bi se pravosudni sistem dodatno očistio od onih čiji rad ne doprinosi efikasnosti i integritetu institucije.
Potrebno povećanje za sudije Osnovnog suda
Međutim, potrebno je razmotriti povećanje plata sudija osnovnih sudova, gdje početna primanja iznose 1.150 eura, što je, u poređenju sa složenošću sudijskog poziva, relativno nisko. Selektivno povećanje plata najmlađim sudijama može biti razumno rješenje, uz paralelno sprovođenje vetinga i reforme koja bi obuhvatila cjelokupno pravosuđe.
Što dalje
Uvođenje vetinga kao preduslova za povišicu plata sudija osiguralo bi transparentnost i dodatno opravdanje za povećanje troškova pravosuđa. U suprotnom, bez jasne i objektivne provjere rada i integriteta, svako povećanje može izgledati kao nepotrebno opterećenje za budžet i građane, s obzirom na već visoke plate u odnosu na efikasnost.
Tek kroz reformu i strogi veting, dodatne povišice bi imale opravdanje i podršku javnosti, čime bi pravosuđe zaista opravdalo svoj društveni značaj.
