Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, osumnjičena da je zloupotrijebila službeni položaj i oštetila državni budžet za više od 100.000 eura, nije bila u obavezi da ASK-u prijavi prodaju stana 2022. godine i promjenu imovine veću od 5.000 eura, odlučila je njena pomoćnica Nina Paović.
U odluci, koju je Agencija juče objavila na svom sajtu a datirala na danas, zaključak je istovjetan onome što su iz te institucije odgovorili “Vijestima” još u februaru – ne radi se o uvećanju imovine Perović, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu.
“A kojim dokazima je Agencija poklonila punu vjeru, cijeneće ih jasnim i istinitim”, stoji u odluci koju potpisuje pomoćnica direktorice Nina Paović.
“Vijesti” su u februaru objavile da je Perović sakrila od javnosti prodaju stana i prihod od 70.000 eura, a zvanični podaci na sajtu Agencije pokazuju da ona nije podnijela poseban izvještaj 30 dana nakon što je prodala naslijeđenu nekretninu.
Prema dokumentaciji kojom “Vijesti” raspolažu, a koje su pribavljene uz uz pomoć MANS platforme za podršku istraživačkim novinarima, stan je prodala u septembru 2022. godine, a prije zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine, isplaćeno joj je 22.000 eura.
Taj novac nije prijavljen posebnim izvještajem, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita koje je imala u jednoj od komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Perović je u avgustu 2021. godine dostavila vanredni izvještaj, kojim je prijavila da je naslijedila stan od 43 metra kvadratna. Istu nekretninu prodala je godinu kasnije.
Direktorka Agencije uhapšena je 17. aprila, a dva dana kasnije joj je određen kućni pritvor.
Paović u anonimiziranoj presudi, što je praksa Agencije u slučajevima kada postupak pokaže da se funkcioner nije ogriješio o Zakon o sprečavanju korupcije, navodi da Perović nije imala obavezu podnošenja vanrednog izvještaja.
“Nakon ocjene izvedenih dokaza i to: dijela baze podataka javnih funkcionera Agencije, izvještaja o prihodima i imovini od 31.03.2022. godine i 31.03.2023. godine, dijela baze podataka Uprave za katastar i državnu imovinu i ugovora o kupoprodaji UZZ br. 623/2022 od 08.09.2022. godine, Agencija je utvrdila da javna funkcionerka nakon prodaje nepokretnosti – stana, za iznos od 70.000 eura, nije imala obavezu da podnese izvještaj o prihodima i imovini, koji se odnosi na uvećanje imovine preko 5.000 eura, jer se u konkretnom ne radi o uvećanju imovine, već o promjeni oblika imovine iz nepokretne u pokretnu”, stoji u odluci.
22 hiljade eura isplaćene su Perović prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita u jednoj od komercijalnih banaka
Paović precizira da je Agencija postupak protiv Perović pokrenula po službenoj dužnosti.
“Uvidom u izvještaj o prihodima i imovini od 31.03.2022. godine i 31.03.2023. godine, utvrđeno je da je imenovana 31.03.2022. godine prijavila predmetni stan, a u izvještaju od 31.03.2023. godine da je smanjila glavnicu i zatvorila kredit od prodaje stana”, ističe se u odluci.
Ovo nije prva takva odluka Agencije.
Agencija je takav stav prvi put objavila u novembru 2019. godine u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura.
Nakon ocjene izvedenih dokaza…, Agencija je utvrdila da javna funkcionerka nakon prodaje nepokretnosti – stana, za iznos od 70.000 eura, nije imala obavezu da podnese izvještaj o prihodima i imovini, koji se odnosi na uvećanje imovine”, tvrdi Paović u odluci
Perović je prije nekoliko mjeseci stavila potpis i na odluku prema kojoj ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura, a obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine, iz nepokretne u pokretnu”.
Iz Agencije su ranije ubjeđivali javnost da zakon nije prekršio ni bivši direktor Agencije Sreten Radonjić, koji nije prijavljivao kredit od 40.000 eura, dobijen od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a prvi put ga je prijavio 2020, objašnjavajući da nije bilo razloga da prijavljuje novčana sredstva, sve dok ih nije “realizovao”.
