Nekadašnji ministar vanjskih poslova i savjetnik bivšeg premijera Dritana Abazovića za spoljnu politiku Đorđe Radulović kandidat je za novog ambasadora Crne Gore pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Beču, kao jedan od 12 predloga za koje je Vlada nedavno zatražila odobrenje od zemlje ili međunarodne organizacije prijema, saznaju “Vijesti”.
Radulović je jedan od sedam karijernih diplomata za koje je predsjednik države Jakov Milatović neformalno dao saglasnost, dok je za četiri od devet kandidata s političke kvote tražio dodatne konsultacije zbog toga što neki od njih navodno imaju dvojno državljanstvo i što pojedini navodno ne podržavaju spoljnopolitički kurs Crne Gore.
Raduloviću ovo neće biti prvi diplomatski angažman, jer je u periodu od 2017. do 2020. godine bio otpravnik poslova pa zamjenik crnogorskog ambasadora u Rumuniji. Na čelu Ministarstva vanjskih poslova (MVP) je bio za vrijeme trajanja Vlade Zdravka Krivokapića od 2020. do 2022. godine.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” kandidati sa liste karijernih diplomata su i Borjanka Simićević koja je kandidat za mjesto ambasadora u Ukrajini, Čedomir Fuštić za ambasadora u Mađarskoj i Stanica Anđić za ambasadora u Austriji.
Simićević je bila sekretar ambasade u Budimpešti i savjetnik u diplomatskom predstavništvu Crne Gore u Moskvi, a u MVP je obavljala i funkciju direktorke Direkcije za vize, prelete i tranzit.
Fuštić je zaposlen u MVP više od 20 godina na različitim pozicijama, a trenutno obavlja funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za bilateralne poslove i ekonomsku i kulturnu diplomatiju. U svojoj karijeri je, između ostalog, obavljao poslove ministra savjetnika u Ambasadi Crne Gore u Srbiji, ali i šefa registra tajnih podataka pri Direkciji za NATO.
Anđić je već bila zaposlena u crnogorskoj ambasadi u Beču, u kojoj je obavljala posao prve savjetnice, dok je za vrijeme Radulovićevog mandata u MVP bila na funkciji direktorice Direkcije za Ujedinjene nacije.
“Vijesti” su ranije objavile da je kandidat za ambasadora u Vašingtonu na predlog PES-a profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici Jovan Mirković, za ambasadora u Sloveniji bivši direktor Pošte Crne Gore na predlog Demokrata Dragan Tufegdžić, za ambasadora u Sjevernoj Makedoniji na predlog Civisa bivši ministar bez portfelja Zoran Miljanić, za ambasadora u Beogradu na predlog Nove srpske demokratije doskorašnji član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Nebojša Đoković, za ambasadora na Kosovu aktuelni otpravnik poslova u tamošnjoj ambasadi Bernard Čobaj, a za ambasadorku Misije pri UN-u u Ženevi Snežana Radović.
Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović rekao je prekjuče u parlamentu da je “imenovanje ambasadora jedan od prioriteta 44. Vlade”
“Moram istaći da imenovanje ambasadora podrazumijeva stroge procedure kako sa naše, tako i sa strane države prijema, te da su te procedure u najvećem svom dijelu, internog karaktera. To znači da se imena predloženih ambasadora ne saopštavaju javnosti do dobijanja agremana, odnosno saglasnosti države prijema”, kazao je Ivanović i dodao da dužina trajanja procedure varira, ali i da će javnost biti blagovremeno informisana o svim imenovanjima, te da je Vlada usvojila predloge za neke ambasadore za koje se čeka potvrda države prijema.
On je najavio da će uskoro biti predložena nova tura ambasadora na druga upražnjena mjesta.
Milatović je imao primjedbe na kandidate za ambasadore u Berlinu i Madridu, koje je predložio Pokret Evropa sad (PES), te Atini i Moskvi, koje su predložili Nova srpska demokratija (NSD), odnosno Demokratska narodna partija (DNP). Partija Milana Kneževića je svog prvobitnog kandidata za ambasadora u Moskvi Miloša Radinovića zamijenila stranačkim funkcionerom Draganom Bojovićem, ali MVP nije tražio od agreman od Rusije.
Prema Zakonu o vanjskim poslovima politički postavljeni ambasadori mogu činiti najviše 30 odsto šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava, i ta kvota broji 12 mjesta.
DNP je, nakon što je njihov kandidat za mjesto ambasadora u Moskvi Miloš Radinović odustao od te pozicije, predložio na tu poziciju svog funkcionera Dragana Bojovića. Izvor nije želio da otkrije da li su i ostale stranke, nakon Milatovićevih primjedbi, predložile nove kandidature. “Vijestima” su iz MVP-a u avgustu prošle godine dostavljeni podaci prema kojima Crna Gora ima ambasadore na samo desetak adresa u svijetu, dok je otpravnici poslova predstavljaju u dvaput više.
Prema tim podacima Crna Gora je imala ambasadore u tek sedam zemalja – Belgiji, Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rusiji, Turskoj i Francuskoj, te u četiri misije pri EU, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama (Ženeva), OEBS-u i Savjetu Evrope. U međuvremenu je povučena i ambasadorka iz Sjeverne Makedonije.
Bošković i Bulatović idu u Madrid i Peking sa političke kvote
Kandidata za ambasadora u Madridu Branka Boškovića je predložio Pokret Evropa sad, dok je kandidata za ambasadora u Pekingu Branka Bulatovića nominovala Nova srpska demokratja (NSD).
Bošković je predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije, a trenutno je angažovan i kao docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica.
Kandidat NSD je, između ostalog, bio na poziciji pomoćnika direktora Saveznog zavoda za informatiku, a obavljao je i funkciju savjetnika ministra ekonomije za evropske integracije, odnosno pomoćnika ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
