Pokušaj dijela vladajućih partija da na svaki način produže mandat prije svega predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, a onda i nekim drugim sudijama koje ove godine ispunjavaju uslove za prestanak funkcije, primjer je nastojanja da se taj sud “stavi pod svoje”.
To je “Vijestima” kazala pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, komentarišući pokušaje dijela skupštinske većine da, prvo kroz predlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu, a potom kroz predlog promjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) podignu starosnu granicu za odlazak u penziju sudijama Ustavnog suda i tako “produže” mandat dijelu sudija koji bi ove godine trebalo da se penzionišu.
Ona ocjenjuje da su oba predloga – diskriminatorna.
Predlog izmjene Zakona o PIO Skupštini su u srijedu dostavili poslanici vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES). Njime je predviđeno da se poslije člana 197n (koji se odnosi na izuzetke) doda član 197nj koji glasi: “Izuzetno od člana 17 ovog zakona, osiguranik koji obavlja poslove sudije Ustavnog suda, stiče pravo na starosnu penziju ako ima navršenih 67 godina života i 15 godina staža osiguranja”. Članom 17 Zakona o PIO predviđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju i kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.
Dio partija većine prvo je to rješenje predložio kroz dopune Zakona o Ustavnom sudu, a zatim kroz amandman na taj predlog, koji je trebalo da bude prva tačka dnevnog reda sjednice Skupštine koja počinje 17. aprila. Međutim, predlog su juče povukli, jer, kako je saopštio poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović, nije prošao Zakonodavni odbor, a našli su “alternativno rješenje”. Protiv predloga dopuna Zakona o Ustavnom sudu na sjednici Zakonodavnog odbora bili su vladajuće Demokrate i opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Na kraju, niko nije glasao za predlog.
Prema postojećim odredbama Zakona o PIO, troje sudija Ustavnog suda ove godine stiče uslov za penziju (pune 65 godina ili 40 godina staža), ali je praksa do sada bila da su se sudije prilikom odlaska u penziju pozivale na Zakon o radu što je izazivalo oštre polemike u javnosti. Na Zakon o radu, koji predviđa odlazak u penziju sa 66 godina, Ustavni sud se pozvao i kada je krajem prošle godine obavijestio Skupštinu da predsjednik tog suda Milorad Gogić 27. maja ove godine stiče uslov za penziju. Prema Zakonu o PIO, krajem maja uslov za penziju stiče i sudija Budimir Šćepanović jer tada puni 65 godina, a sutkinja Dragana Đuranović u decembru.
Iz Ustavnog suda nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su im prihvatljive izmjene Zakona o PIO, s obzirom na to da su do sada išli u penziju pozivajući se na Zakonu o radu.
Gorjanc Prelević kaže “da je Ustav htio da prestanak sudijske funkcije nastupa ‘kad se ispune uslovi za prestanak radnog odnosa’, koje propisuje Zakon o radu, onda bi tako pisalo, a ne bi pisalo ‘kad se ispune uslovi za starosnu penziju’ koje propisuje samo Zakon o PiO”.
U Član 154 Ustava piše da predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Gorjanc Prelević podsjeća da su Gogić, Šćepanović i sutkinja Desanka Lopičić (koja ima 40 godina radnog staža, a sljedeće godine joj ističe mandat) sudije koje su veoma dugo u Ustavnom sudu, od 2005. godine, odnosno 2013. godine, što je dovoljno dugo da se zna šta od njih može da se očekuje, a što je političarima vjerovatno privlačno.
Pored toga, kaže, činjenica da se jednom broju sudija izlazi u susret izmjenom propisa tako što im se pred kraj funkcije dodatno produžava mandat, nameće uznemirujuće pitanje – šta je to što izvršna vlast od njih očekuje zauzvrat.
“Jasno je da ovim žele da zadrže sudije Ustavnog suda koje im odgovaraju, a ne da, na primjer, prevaziđu problem ograničavajuće ustavne formulacije koji sve sudije, bilo da su redovnih sudova ili Ustavnog suda, primorava da im funkcije prestanu kad ‘ispune uslove za starosnu penziju’, koje propisuje Zakon o PIO”, rekla je ona.
Da je ovo drugo, onda bi, smatra ona, Vlada pažljivo predložila neko zakonsko rješenje, koje bi stavila na javnu raspravu, a ne bi nekolicina poslanika jurila da produže mandate samo sudijama Ustavnog suda, i to prvo neustavnom izmjenom Zakona o Ustavnom sudu, a onda i izmjenom Zakona o PIO, koja je diskriminatorna prema svim drugim sudijama.
Upozorava da ova situacija urušava integritet Ustavnog suda i vladavinu prava, jer bi o ustavnosti takve izmjene zakona odlučivale iste sudije koje od te izmjene profitiraju.
“Ali, kako je ‘profitera’ četvoro, morali bi biti izuzeti iz odlučivanja, pa ne bi bilo ni kvoruma za donošenje takve odluke”, navela je.
Smatra da bi trebalo raditi na zakonskom rješenju koje bi uredilo prestanak funkcija zbog ispunjavanja uslova za penziju za sve sudije, s tim što bi se primjena tog rješenja u pogledu Ustavnog suda odgodila, tako da se primjenjuje na nove sudije, da se integritet postojećih dalje ne bi dovodio u pitanje.
Jedan od uglednih pravnika s kojim su “Vijesti” razgovarale, rekao je nezvanično da takođe smatra da ako neko zaista želi da ovo pitanje sistemski riješi za sve nosioce ustavno-pravnih funkcija – treba da pronađe rješenje koje će jednako da važi za sudije Ustavnog suda, redovne sudije i tužioce.
Ocijenio je da je predloženo rješenje antisistemsko i diskriminaciono, zato što izdvaja sudije Ustavnog suda. Upozorava da se ovakvim predlogom, koji, kaže, “pomalo podsjeća na obrise političke korupcije”, stavlja jedna vrsta sumnje na budućnost, objektivnost postupanja Ustavnog suda.
“Stoga bi bilo dobro da parlament formira višestranačku radnu grupu, kako bi se ovo pitanje riješilo sistemski i na ustavno prihvatljiv način”, poručuje on.
Drugi ugledni pravnik s kojim su “Vijesti” razgovarale, kazao je da se dijelu većine žuri da parlament što prije usvoji izmjene jer očekuju da će im ga predsjednik države Jakov Milatović vratiti, tako da do kraja maja, kada Gogić treba da ide u penziju, imaju vremena da ga još jednom usvoje. Predsjednik države ima pravo da jednom ne potpiše zakon koji mu dostavi Skupština, ali ako ga parlament ponovo usvoji – obavezan je da ga proglasi.
Ustavni odbor je 5. marta utvrdio listu kandidata koji su se prijavili za Gogićevog nasljednika, ali intervjui s kandidatima još nijesu zakazani.
DPS: Hoće neustavno da produže mandat Gogiću
Iz DPS-a su juče ocijenili da je “pravna pamet” PES-a osmislila izmjene Zakona o PIO i “dodatno iskompromitovala sad već očitu namjeru da neustavno produže mandat predsjedniku Ustavnog suda”.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je potez povlačenja predloga dopuna Zakona o Ustavnom sudu samo providni manevar da se zamagli suština, a to je “da se na silu, pred istek mandata sudijama Ustavnog suda, isti želi produžiti novim pravnim biserom”.
Iz PES-a tvrde da predložene izmjene nijesu diskriminatorne.
“Smatramo da je opravdano napraviti izuzetak od opšteg pravila za sudije Ustavnog suda zbog značaja ove institucije, kao i činjenice da su uslovi za penziju niži od onih koji su ranije usaglašeni s Venecijanskom komisijom. Podsjećam da je uređivanje granice starosne penzije za određene poslove ili kategorije lica na način drugačiji od opšteg pravila redovna pojava, tako da Zakon o PIO poznaje do sada poznaje 19 takvih izuzetaka, pa se ne može govoriti da se predlogom vrši diskriminacija”, kazao je za RTCG poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
