Upravni sud još nije odlučivao o tužbama Akcije za socijalnu pravdu (ASP) protiv Centralne banke Crne Gore (CBCG), a imajući u vidu i inače veliki broj predmeta pred tim sudom, vjerovatno će to potrajati, kazala je Portalu RTCG direktorica te NVO Ines Mrdović.
Ona ističe da je transparentnost CBCG godinama na izuzetno niskom nivou i monetarna institucija je, prema njenim riječima, maltene „crna kutija“ brojnih bankarskih tajni, od kojih za mnoge podatke postoji nesporan interes javnosti da ih zna.
“Na primjer, nesporan je interes javnosti da bude upućena u transakcije u vezi kredita iz poznatog Abu Dabi Fonda, koji je dobio epilog svojevrsne korupcionaške afere i slučaj je pred pravosudnim organima. Ali, CBCG taji te podatke. Ili, transakcije od kineske China Road and Bridge Corporation, kao glavnog izvođača radova na prvoj dionici autoputa, ka domaćim podizvođačima. Građani finansiraju taj projekat i imaju pravo da znaju koliko je novca transferisano domaćim kompanijama, ali od CBCG nećete dobiti taj podatak, nego će odgovoriti da nemaju podatke, jer kineska kompanija nije bila „u platnom prometu CBCG“”, kazala je Mrdović Portalu RTCG.
Navodi da se, osim nevjerovatnih objašnjenja u odbijanju informacija, CBCG poziva na sopstveni Pravilnik o tajnosti podataka, te smatra da je to akt niže pravne snage od Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
“Ili se pozivaju na Zakon o zvaničnoj statistici, pa bankarske podatke prikazuju isključivo kao individualne podatke, što je pogrešna primjena prava, ili se pozivaju na stepen tajnosti „povjerljivo“ iz ovog zakona, čak i za informacije stare i po deceniju i po, a zna se da je rok povjerljivosti pet godina. Dakle, očigledna je namjera da se javnost uskrati za informacije”, poručuje ona.
Dodaje da je ASP u međuvremenu u posjedu Pravilnika o tajnosti podataka CBCG, gdje neke informacije treba da nose ovu oznaku, poput dokumentacije za tehničko obezbjeđenje, transport novca i trezorskih vrijednosti, video nadzor, protivprovalni sistem, te protivpožarni sistem.
Kada je u pitanju stepen „povjerljivo“, Mrdović kaže da se on, pored ostalog, odnosi na informacije o stanju u bankarskom sektoru koju razmatra Savjet CBCG, kvartalne izvještaje o poslovanju banaka, izvještaje o posrednoj kontroli banaka, ali i „priručnike“ za obavljanje neposredne i posredne kontrole banaka.
Ona tvrdi da se tim dokumentom, stepen „povjerljivo“ odnosi i na smjernice za upravljanje međunarodnim rezervama, na stanje i promjename gotovog novca u trezoru CBCG, kao i na popis vrijednosti u trezoru…
“Stepen „interno“ obuhvata izvještaje o poslovanju i sprovođenju politike CBCG, mjesečne i kvartalne izvještaje o poslovanju, pa čak i na podatke o visini obavezne rezerve pojedine banke kod CBCG. Dakle, čitav je set podataka koji su za mandata bivšeg guvernera Radoja Žugića dobili neku oznaku tajnosti, te je potpuno nejasno zašto neka od dokumenata sa Liste tajnih dokumenata uopšte imaju tu oznaku, osim ukoliko to nije bio način da prvo njihovim sakrivanjem, a kasnije njihovim uništavanjem nestaju dokazi za moguće nezakonitosti i zloupotrebe”, zaključuje Mrdović.
ASP je početkom februara ove godine podnijela Upravnom sudu tužbu protiv Centralne banke (CBCG), zbog odbijanja da toj nevladinoj organizaciji dostavi podatke u vezi sa Prvom bankom.
Iz ASP-a su tada obrazložili da je CBCG odbila da im dostavi podatke o transakcijama između Prve banke i jednog kiparskog preduzeća, što obuhvata period od 2007. pa do kraja prošle godine.
„Bankarske aktivnosti, shodno informacijama ASP, između Prve banke i kiparskog subjekta, dominantno se vežu upravo za onaj vremenski period kada je Prva banka bila izdašno pomognuta sa 44 miliona eura novca građana iz državne kase, kako bi bila spašavana od propasti i kada je bila pod posebnim mjerama nadzora od CBCG“, navodi se u saopštenju ASP-a.
