Crna Gora i Grčka su prijateljske zemlje i saveznice, koje dijele temeljne demokratske vrijednosti i strateške pravce razvoja, njegujemo bliske odnose i sadržajnu saradnju, dodatno osnaženu kroz podršku Grčke našem članstvu u Evropskoj uniji, kazao je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović. On je dodao da Grčka, kao kolijevka Solunske deklaracije, zauzima posebno mjesto na putu Crne Gore ka EU.
Ivanović je to kazao u intervjuu za grčki list Kathimerini, koji je dao u susret posjeti toj zemlji 11. i 12. marta 2024.
Intervju prenosimo integralno:
U pčelinjem carstvu za maticu kažu da „sitna, sitna domaćica, pravi veliku pitu“. U uznemirenom balkanskom „kraljevstvu“, mala država od 620.000 duša, Crna Gora, izaziva ogromno geopolitičko interesovanje. Srbija, Rusija, Kina, Turska, EU nastoje da je uzmu u svoje „naručje“ kako bi stekli snažan pristup Jadranu i ključnu „kapiju“ na Zapadnom Balkanu na putu ka centralnoevropskim tržištima. Grčki F16 nadgledaju njen vazdušni prostor u saradnji sa Italijom u ime NATO-a, a više od 80 odsto stanovništva Crne Gore želi da njena budućnost bude evropska, rekao je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović u intervjuu za „K“, uoči posjete Atini 11. i 12. marta.
- O čemu ćete razgovarati sa grčkim rukovodstvom? U kojim oblastima mislite da postoji povećan potencijal za saradnju? I sami imate neke veze sa Grčkom.
Ivanović: Moja oblast istraživanja usko je vezana za Grčku, a tokom profesionalnog usavršavanja imao sam priliku da dva puta duže boravim u Atini i često posjećujem druga mjesta u vašoj zemlji, tako da osjećam posebnu ljubav i poštovanje prema grčkoj kulturi i civilizaciji. Crna Gora i Grčka su prijateljske zemlje i saveznice, koje dijele temeljne demokratske vrijednosti i strateške pravce razvoja. Njegujemo bliske odnose i sadržajnu saradnju, dodatno osnaženu kroz podršku Grčke našem članstvu u Evropskoj uniji. Moja posjeta će biti prilika da potvrdimo posvećenost daljem razvoju što bližih odnosa naše dvije zemlje, ali i da razgovaramo o širenju oblasti saradnje i daljem jačanju naših postojećih kontakata. Sa tim u vezi, prvenstveno mislim na saradnju u oblastima obrazovanja, kulture, ekonomije i turizma.
- U čemu je problem pa vam Brisel još uvijek nije otvorio vrata i kako cijenite podršku Grčke?
Ivanović: Crna Gora je zemlja kandidat koja je najviše napredovala u pregovorima. Iako se može činiti da cijeli proces predugo traje, važno je da imamo na umu da se i sama Evropska unija u periodu od 2010. godine, od kada je Crna Gora zemlja kandidat, suočavala sa brojnim izazovima, od ekonomsko-finansijskih, preko zdravstvene krize (COVID) do posljednjih prijetnji stabilnosti i miru Evrope i šireg regiona. U svim ovim okolnostima uspjeli smo da otvorimo sva pregovaračka poglavlja i da privremeno zatvorimo tri. U međuvremenu, došlo je i do promjene metodologije pristupnih pregovora i pooštravanja pravila i procedura. Sve to, uz promjene na unutrašnjem planu u Crnoj Gori, uticalo je na samu dinamiku procesa, ali ipak, rekao bih da smo na dobrom putu. Nova Vlada je, za samo 100 dana, napravila značajne iskorake, što prepoznaju i naši partneri u EU. Odlučni smo da istim tempom nastavimo sa reformama, sa ciljem da postanemo prva naredna članica Evropske unije. U tom procesu, Grčka, kao kolijevka Solunske deklaracije, zauzima posebno mjesto. Pored kontunirane ekspertske i političke podrške koju nam pruža, veoma cijenimo djelovanje u okviru grupe zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
- Ostajete li geopolitički čvrsto orijentisani na Zapad, uprkos političkoj fluidnosti koja se s vremena na vrijeme primjećuje?
Ivanović: Crna Gora je članica NATO-a, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i zemlja koja se u potpunosti usaglašava sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Pored toga, prioriteti naše vanjske politike su jačanje dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje i snaženje učešća u multilateralnim forumima. Dakle, naše pozicije i vanjskopolitička orjentacija su jasni, a posvećenost ostvarenju postavljenih ciljeva je potvrđena rezultatima već u prvim mjesecima rada aktuelne vlade.
- Da li ste zabrinuti što je vaša zemlja okružena žarištima etničkih tenzija, kao što su Kosovo i Bosna i Hercegovina? Da li mislite da predstavljaju opasnost za razbuktavanje sukoba na Zapadnom Balkanu?
Ivanović: Vjerujem da u regionu, koji je nažalost kroz istoriju prolazio ratna razaranja i konflikte, ima dovoljno državničke i političke mudrosti koja će zemlje voditi putem razvoja i jačanja političke kulture, dijaloga i međusobnog uvažavanja. Činjenica da dijelimo evropsku perspektivu predstavlja značajnu prednost, ali i priliku za Zapadni Balkan, a evropska budućnost je siguran put ka uspostavljanju trajne stabilnosti i prosperiteta ovog regiona. Upravo to treba da bude zajednički imenilac koji će usmjeravati dalji razvoj svake od zemalja pojedinačno, ali i okvir za rješavanje svih vrsta sporova. Vjerujem da apsolutno nikome na Zapadnom Balkanu nije u interesu bilo kakvo zaoštravanje odnosa ili produbljivanje podjela.
(Portal RTCG)
